EU želi pomoći afganistanskim izbjeglicama - ali u susjednim zemljama | Politika | DW | 01.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Migracije

EU želi pomoći afganistanskim izbjeglicama - ali u susjednim zemljama

Plan EU-a predviđa preuzimanje lokalnog osoblja, ali zadržavanje drugih izbjeglica izvan Unije. To je ono što ministri unutarnjih poslova pripremaju za Afganistan. Konkretnih brojki još nema.

Afganistansko-pakistanska granica

Afganistansko-pakistanska granica

Koliko još ljudi treba biti evakuirano iz Afganistana? Koliko Afganistanaca želi napustiti svoju zemlju? Ministri unutarnjih poslova Europske unije to za sada teško mogu procijeniti. Samo u Njemačkoj je prijavljeno i do 40 000 ljudi koji kao bivše lokalno osoblje trebaju zaštitu, saznaje se u Berlinu, a o tome priča i kancelarka Angela Merkel. Velika većina tih osoba još uvijek je u Afganistanu, gdje su vlast preuzeli talibani.

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer nije želio potvrditi ove brojke. "Nema prognoze savezne vlade jer to objektivno nije moguće", rekao je Seehofer u Bruxellesu prije izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova EU-a o situaciji u Afganistanu. Nije htio, kako je rekao, govoriti ni o brojci od 100.000, koja je također bila u optjecaju.

Horst Seehofer

Horst Seehofer

"Ne bismo trebali uznemiravati nikoga jer neodgovorno ubacujemo nekakve brojeve u raspravu", rekao je on. Ministar je obećao da će pokušati evakuirati što veći broj lokalnih radnika iz Afganistana i primiti ih u Njemačku. Ti bivši zaposlenici i njihove obitelji su, kako je rekao Seehofer, dobili boravišnu dozvolu i ne bi morali prolaziti postupak za izdavanje azila. Osobe koje su posebno ugrožene, poput aktivistica za ženska prava, novinara i sudaca, također trebaju biti evakuirane, dodao je.

Kada je riječ o mogućim izbjeglicama, koje se ne ubraja u podatke o lokalnim zaposlenicima, EU će vjerojatno biti manje velikodušna. EU se ne želi obvezati na to koliko ljudi, kojima je potrebna zaštita, može legalno i sigurno biti prebačeno u Europu izravno iz izbjegličkih kampova u Pakistanu ili Iranu u takozvanom programu "preseljenja". Za to je još prerano, rekla je povjerenica EU-a Ylva Johannson, odgovorna za pitanja migracija. U rujnu Johannson želi organizirati „Resettlement-Forum” zajedno s SAD-om, Kanadom, Velikom Britanijom i drugim zemljama, na kojem bi se trebalo razgovarati o konkretnim ponudama.

Strah od "pull-efekta"

"Mislim da nije pametno sada govoriti o brojkama, jer brojke prirodno izazivaju nešto, izazivaju pull-efekt. A mi to ne želimo", upozorio je Horst Seehofer. Pod „pull-efektom" se misli na to da se već i najavom mogućnosti uspješnog bijega - na bijeg ljude samo ohrabruje. No, među stručnjacima koji istražuju migracije ova „računica” je sporna.

Odnos prema izbjeglicama se unutar EU-a uvelike razlikuje. Austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer ne želi uopće više primati izbjeglice iz Afganistana. Njegova poruka Afganistancima glasi: "Ostanite tamo gdje jeste. Pomoći će vam u regiji."

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je, pak, pozvao svoje kolege da ne okreću glavu na drugu stranu. "Čvrsto sam uvjeren da EU može učiniti više u ovoj vrlo dramatičnoj situaciji u Afganistanu kako bi primila ljude koji su u životnoj opasnosti", upozorio je.

U zajedničkom priopćenju ministri unutarnjih poslova su se založili za to da afganistanske izbjeglice ostanu u regiji što je više moguće i istodobno za zaštitu vanjskih granica EU-a.

Godina 2015., kada je milijun sirijskih tražitelja azila stiglo u Europu, ne bi se trebala ponoviti, bila je rečenica koja se stalno mogla čuti u Bruxellesu. Prethodnih godina nije bilo dovoljno pomoći susjednim zemljama u Siriji i financiranju tamošnjih izbjegličkih kampova. Ovo se ovaj put ne bi smjelo ponoviti, rekla je povjerenica EU-a za migracije Ylva Johannson. Humanitarnu krizu moramo izbjeći ako želimo izbjeći migracijsku krizu, rekla je ona.

Njemački ministar unutarnjih poslova Seehofer također želi bolje surađivati ​​s Pakistanom i drugim susjedima Afganistana, čak i ako je Pakistan već priopćio da ne želi prihvatiti dodatne izbjeglice. Tri do četiri milijuna Afganistanaca već živi u toj zemlji. „Treba pojačati diplomatske napore", rekao je Seehofer. "Susjednim državama Afganistana treba pružiti snažnu podršku kada primaju i brinu se o izbjeglicama", rekao je Seehofer dodavši da tu treba pustiti diplomaciji da uradi svoj posao.

Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a pozvali su Europsku komisiju da predstavi akcijski plan koji bi trebao konkretizirati izgled pomoći za susjedne afganistanske države i konkretne korake. "Ako to učinimo ispravno i brzo, nećemo doživjeti ponavljanje 2015. Ako pogriješimo i predugo razgovaramo o pravim načinima, onda se to neće dobro razviti u sljedećih nekoliko mjeseci", rekao je Horst Seehofer na sastanku u Bruxellesu.

Migracijski pakt EU - otvoreno pitanje

Od 2015. godine zemlje članice EU-a ne mogu se dogovoriti o zajedničkoj politici azila niti o načinu distribucije priznatih tražitelja azila. Kad je riječ o izbjegličkoj politici, države članice su podijeljene kao oko skoro ni jednog drugog pitanja. Povjerenik EU-a Margaritis Schinas, koji je također odgovoran za pitanja migracija, smatra da afganistanska kriza ponovno pokazuje Europljanima da se konačno moraju dogovoriti. „Sve što se događa oko nas govori nam da je sada vrijeme za političku odluku o paktu o migracijama i azilu. To je poruka za nas", kaže on.

Predsjedavajući sastanka ministara unutarnjih poslova, Aleš Hojs iz Slovenije, zemlja koja je trenutno na čelu EU-a, jedva da ima ikakve ambicije po tom pitanju. On je u Bruxellesu rekao: "Mislim da ne možemo poduzeti daljnje korake u sljedećih nekoliko mjeseci. Nitko nije mogao pomisliti da ćemo iznenada imati problem migracija u Afganistanu."

Pogledajte video 03:14

Erdogan: Turska nije „skladište izbjeglica“

Slovenski ministar unutarnjih poslova rekao je da je rasprava također bila fokusirana na sigurnosnu prijetnju koju, kako je rekao, predstavljaju novi migranti iz Afganistana. Sigurnosna provjera mora biti provedena u slučaju svih pridošlica, rekao je on. Mora se osigurati, dodao je dalje, da kriminalci iz Afganistana koji su već jednom deportirani ponovo ne traže i ne pronalaze put natrag u Uniju. Krijumčari ljudima moraju se zaustaviti sprječavanjem ilegalne migracije, dodao je. "Mora se učiniti sve kako Afganistan više ne bi postao sigurno utočište za teroriste", smatra Hojs.

Direktor lobističke organizacije Pro Asyl, Günter Burkhardt, oštro je kritizirao stav ministara unutarnjih poslova EU-a. Vlade trenutno povlače granice utvrde oko Europe, navodi se u priopćenju Pro Asyla. Umjesto da se orijentiraju na prijem izbjeglica, oni rade na obrani, navodi se dalje. "To je nevjerojatno", kritizirao je Burkhardt.

Prema podacima Europske komisije, broj ljudi koji dolaze, odnosno broj tražitelja azila iz Afganistana u posljednjih nekoliko mjeseci se povećao za trećinu u odnosu na prethodnu godinu. U svibnju, za koji su dostupni najnoviji podaci, bilo ih je oko 4600. Budući da je postalo jasno da će SAD i NATO povući svoje trupe, više ljudi se odlučilo krenuti na put prema Europi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva