Eksproprijacija stanova u Berlinu? | Gospodarstvo | DW | 07.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Eksproprijacija stanova u Berlinu?

Paralelno s izborima za Bundestag, u Berlinu se u nedjelju 26.9. održava i jedan kontroverzni referendum kojim se predviđa mogućnost nacionalizacije više od 200.000 stanova u glavnom gradu Njemačke.

Teško je ne uočiti ljubičasto-žute plakate koji pozivaju na predstojeći referendum. Na njima na različitim jezicima piše: „Da Berlin ostane naš dom“. U donjem kutu na svakom posteru nalazi se logo grupe koja stoji iza kampanje: „DW und Co. Enteignen!“

Ta grupa želi da građani podrže njihov zahtjev Berlinskom senatu da usvoji zakon koji bi omogućio eksproprijaciju onoga što oni nazivaju „privatnim“ kompanijama za izdavanje nekretnina, posebno onim koje posjeduju više od 3.000 stambenih jedinica. Zagovornici kampanje također kažu da bi kompanije trebale dobiti naknadu „znatno ispod tržišne vrijednosti“.

Oni vjeruju da bi takav zakon bio u skladu s njemačkim Temeljnim zakonom (Ustavom, nap. red.), odnosno njegovim do sada nikada korištenim člankom 15., u kojem piše: „Zemljište, prirodni resursi i sredstva za proizvodnju mogu se prenijeti u zajedničku imovinu ili druge oblike javne ekonomije u svrhu socijalizacije, a kroz zakon koji uređuje vrstu i obujam naknade“.

Berlin, stambene zgrade

Troškovi stanovanja u Berlinu znatno su porasli proteklih godina, baš kao i u ostatku Njemačke - pogotovo u većim gradovima

Jasno je da im je glavna meta Deutsche Wohnen (DW), tvrtka koja posjeduje oko 113.000 stanova u glavnom gradu. Pritom bi bile pogođene i druge velike kompanije, poput firme Pears Group ili Vonovia (koja trenutno inače pokušava kupiti DW).

Referendum o tom radikalnom pitanju održava se u Berlinu 26. rujna, istog dana kada su i izbori za Bundestag. Da bi do toga uopće došlo, organizatori su morali prikupiti 175.000 potpisa. Uspjeli su u tome za samo nekoliko mjeseci, što u stvari pokazuje koliko je veliki problem stanovanja u glavnom gradu Njemačke. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da zakon o eksproprijaciji ima podršku tanke, ali ipak većine birača s pravom glasa.

Pravno problematično

S pravne točke gledišta, pitanje zakona je komplicirano. Najtežu pravnu prepreku inicijatori referenduma preskočili su u rujnu 2019., kada su pravni savjetnici Predstavničkog doma Berlina ocijenili da je prijedlog u skladu s člankom 15. Temeljnog zakona SR Njemačke.

Neki pravnici se s tom ocjenom slažu, a neki ne. Ako Berlinski senat usvoji Zakon o eksproprijaciji, on će gotovo sigurno biti na različite načine osporavan pred sudom. U travnju 2021., Savezni ustavni sud Njemačke je recimo poništio odluku vlade Grada Berlina da uvede ograničenje visine stanarina u gradu na pet godina.

Jakob Hans Hien, odvjetnik u firmi Knauthe, jednoj od vodećih berlinskih odvjetničkih ureda specijaliziranih za nekretnine, smatra da Zakon o eksproprijaciji ne bi bio primjenljiv u Berlinu. On tvrdi da to što prijedlog zakona pogađa samo kompanije ili pojedince koji imaju više od 3.000 stanova nema objektivnu osnovu.

Veliki problem je i kompenzacija. „Naknada ’znatno ispod tržišne vrijednosti’ bila bi neustavna“, ocjenjuje Hien za DW. „U tom slučaju firme ne samo da bi bile lišene svoje imovine, već bi i pretrpjele izravnu ekonomsku štetu. A država se ne smije bogatiti eksproprijacijom“.

Čak i ako prijedlog prođe, Hien vjeruje da će Berlinski senat prije iskoristiti rezultat referenduma kako bi dobio ustupke od stanodavaca, umjesto da to pretvori u stvarni zakon. „Obzirom da bi se eksproprirala imovina, a ne čitavo poduzeće, bila bi moguća pojedinačna tužba za svaku oduzetu imovinu. Osim toga, podnosile bi se i tužbe protiv samog zakona, tužbe protiv eksproprijacije i protiv visine naknade, a vjerojatno bi se i gradu podnosili zahtjevi za nadoknadu štete“, nabraja on.

Političko minsko polje

Koliko god pravni teren djelovao sklisko, politički bi mogao biti još skliskiji. Osim jednostavne većine, potrebno je da za prijedlog glasa najmanje 25 posto svih glasača upisanih u birački spisak. To znači da je potrebno da „ZA” bude oko 625.000 ljudi. Na referendumu kojim se 2013. predlagala renacionalizacija elektro-mreže u Berlinu, „ZA“ je glasalo čak 83% birača, ali je njih u stvari bilo samo 24,2% od ukupnog broja birača, dakle nešto manje od 25 posto kompletnog biračkog tijela.

Čak i ako zahtjev prođe na referendumu, to ni na koji način ne obvezuje stranke u Berlinskom senatu da usvoje zakon. Berlinom trenutno upravlja lijevo orijentirana koalicija Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Ljevice, a ona je i sama oštro podijeljena po tom pitanju. Ljevica snažno podržava prijedlog, Zeleni šalju različite signale, a SPD, koji će nakon izbora vjerojatno i ostati najjača stranka u Berlinu, tome se protivi - isto kao i sve veće oporbene stranke.

Franziska Giffey, kandidatkinja SPD-a za gradonačelnicu, oštro se protivi toj ideji: „Za mene je već i sama eksproprijacija crvena linija. Ne želim živjeti u gradu koji šalje signal: ovdje se vrši eksproprijacija“.

Pogledajte video 03:00

60 godina od podizanja Berlinskog zida

U službenom stavu vladajuće koalicije ukazuje se da bi, prema prijedlogu zakona, najmanje 226.000 stambenih jedinica u Berlinu prešlo u javno vlasništvo. „To se može postići samo uz pomoć politički i pravno kontroverznog zakona, koji bi imao dalekosežne posljedice i bio potpuno novi pravni teritorij“, navodi se u priopćenju.

„Teško da netko vjeruje da će zakon doista biti usvojen“, ocjenjuje odvjetnik Hien u ime svojih klijenata. „To ne bi bilo izvedivo ni pravno ni praktično“. Postoji i mnogo drugih nedoumica u slučaju da prijedlog na referendumu prođe, a jedna od njih je i kako će to utjecati na tržište stanova u glavnom gradu SR Njemačke.

„Frustracija i razočarenje će biti vrlo velika ako se, nakon slučaja s ograničenjem visine stanarina, i ovo ’rješenje’ pokaže kao nedostižno. Raspoloženje u gradu bit će još gore“, očekuje Hien.

Inicijatori u svakom slučaju vjeruju da njihov prijedlog može „okončati stambenu krizu“ i „spasiti Berlin“. A jasno je jedno: referendum 26. rujna neće „pasti” konačna riječ - bez obzira na to koliko ljudi bude zaokružilo „ZA“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva