Ekonomski samit EU u sjeni ratova

Unutarnje europsko tržište već tri desetljeća jamči rastući prosperitet u zemljama članicama Europske unije i smatra se jednim od najvećih postignuća EU. Da bi tako ostalo, mnogo toga mora se promijeniti.

Naime, pandemija koronavirusa pokazala je koliko su ranjivi lanci opskrbe. Ruska agresija na Ukrajinu osvijestila je Europskoj uniji u kojoj je mjeri ovisnosna o stranim energetskim izvorima. Sistemski konkurent Kina narušava konkurenciju enormnim subvencijama. Čak i partner SAD, svojim programom subvencija, stavlja europske tvrtke u nepovoljan položaj u utrci za zelene tehnologije.

Dakle, što se tiče rasta, produktivnosti i inovacija, EU je pod pritiskom ili čak prepuštena od strane partnera i konkurenata.

Unutrašnje tržište EU učiniti otpornim na krize

EU želi učiniti unutarnje tržište otpornim na krize i spremnim za budućnost putem novog sporazuma o konkurentnosti. Da bi se to postiglo, države članice trebaju ukloniti prepreke i bolje primijeniti postojeće propise kako bi se olakšala pružanja usluga preko granica EU i omogućilo kapitalu da slobodno djeluje.

Međutim, države članice nisu uvijek spremne smanjiti pravne i birokratske prepreke za pružatelje usluga i zaposlene iz partnerskih zemalja. Bivši talijanski premijer Enrico Letta mjesecima je radio na izvješću o tome, koje sada predstavlja šefovima država i vlada.

Napredak s „Unijom tržišta kapitala"?

Što se tiče "Unije tržišta kapitala", održivo restrukturiranje europske ekonomije godišnje košta stotine milijardi eura. Uz to, s obzirom na prijetnju iz Rusije, vlade EU žele se masovno naoružati. Ali, države članice same ne mogu izvršiti potrebna ulaganja. Kako bi prikupile dodatna privatna sredstva, namjeravaju uskladiti tržište kapitala, odnosno uskladiti nacionalnu regulativu.

Njemački kancelar Olaf Scholz naziva Uniju tržišta kapitala "ključnim resursom za budući rast". On predlaže reforme zakona o stečaju i oporezivanju poduzeća. Scholz se žali da novac iz Europe odlazi u američke centre za prikupljanje kapitala prije nego što se ulaže u europske start-up tvrtke.

Neke članice EU predlažu uspostavljanje europskog tržišta za tzv. "sekuritizaciju" kako bi oslobodile kapital: banke kombiniraju kredite u pakete u koje ulažu investitori. Vlade članica EU slažu se da harmonizirano tržište kapitala treba bolje kontrolirati. Međutim, mnogi odbijaju zahtjev Francuske da se nadzorno tijelo locira u Parizu i proširi nadzorno tijelo ESMA koje se tamo nalazi.

Debata o iranskom napadu na Izrael

Od prošlog vikenda, samit ima novu temu: iranski napad na Izrael. Washington i Berlin osudili su napad Teherana i istovremeno pozvali Izrael na uzdržanost. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je razgovore o dodatnim sankcijama iranskim programima izgradnje bespilotnih letjelica i raketa.

Pomaganje Ukrajini također je tema samita. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky traži veću vojnu pomoć od EU i SAD-a, posebno protuzračne sustave "Patriot", dodatnu artiljeriju i streljivo.

To bi djelomično moglo biti plaćeno od kamata na rusku imovinu zamrznutu u EU. Prema riječima jednog diplomata EU-a, prvi novac iz tog izvora mogao bi poteči već u lipnju.

Belgijski premijer Alexander De Croonamjerava postaviti pitanje je li Moskva podmitila zastupnike Europskog parlamenta. Kao sjedište institucija EU, Belgija ima odgovornost za zaštitu prava svakog građanina da slobodno i sigurno glasa, objasnio je De Croo, imajući na umu europske izbore koji se održavaju od 6. do 9. lipnja.

jm/dr (ard)