1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekonomske reforme na Zapadnom Balkanu bolne, ali nužne

Marina Maksimović, Bruxelles
5. studenoga 2014

EU od Zapadnog Balkana traži da se prioritetno posveti pitanju ekonomskih reformi. One su važne za građane i države Zapadnog Balkana, neovisno o njihovom europskom putu, poručuju iz Bruxellesa.

https://p.dw.com/p/1Dgx3
Foto: klix.ba

U Bruxellesu to više nije tajna, a ni na Zapadnom Balkanu nema zabluda oko činjenice da proces eurointegracija postaje sve kompliciraniji, teži i vremenski zahtjevniji. EU često ponavlja svoj službeni stav da je proširenje jedna od njegovih najuspješnijih politika, pri čemu se navodi širenje slobode, demokracije, stabilnosti, mira i prosperiteta na europskom kontinentu. Ali, uz dobrobit idu i - ne baš uvijek tako glasno spominjani - problemi.

U najvećem broju članica "oporba" daljem širenju EU-a osvaja preko 30 posto. Tome su svakako doprinijele lekcije naučene iz prethodnih proširenja, kriza u istočnom i južnom susjedstvu, posljedice ekonomske krize, ali i percepcija Zapadnog Balkana, prvog u redu za proširenje, kao siromašne regije, regije slabih institucija i sukoba. I dok Bruxelles najavljuje najmanje pet godina stanke u primanju novih članica, na listi "domaćih zadataka“ za zemlje Balkana kristaliziraju se novi prioriteti. Među najnovijima je jedna od najvećih boljki cijele regije: ekonomija i njezin ustroj.

Angela Merkel s gostima konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu
I njemačka vlada je nedavno na konferenciji o Zapadnom Balkanu u Berlinu stavila naglasak na ekonomijuFoto: Reuters

U Europskoj komisiji kažu da je cilj "novog pristupa" bolji ekonomski nadzor i priprema zemalja Zapadnog Balkana za buduće obveze koje će imati kao članice EU-a, kao i podrška vlastima u regiji u donošenju i primijeni kvalitetnih programa namijenjenih rekonstrukciji nacionalnih ekonomija i ostvarivanju makrofinancijske sigurnosti. Sve to će na duže staze, kažu u Bruxellesu, doprinijeti jačanju gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta na Balkanu: "Očekuju se teške odluke i teški koraci kako bi se reformirala makroekonomska struktura", kaže generalni direktor za proširenje u Europskoj Komisiji Christian Danielsson. "Ostvarenje osnovnih prioriteta je ono što će zemljama Zapadnog Balkana donijeti bolju budućnost. Kratkoročno će to imati svoju cijenu i to se mora jasno reći", upozorava Danielsson, ali i napominje da će EU "podržati ove procese kako bi ublažila troškove" i kako bi građani Balkana u svakodnevnom životu mogli osjetiti prosperitet koji donose reforme.

Ima li EU "recept" za svoju, ali i balkansku ekonomiju?

Navodeći da se cijela regija suočava sa sličnim problemima u ekonomskom sektoru, u Bruxellesu ukazuju na nužnost reforme financiranja mirovinskog i zdravstvenog sustava, rješavanje pitanja plaća u javnom sektoru, restrukturiranje državnih preduzeća, stvaranje boljih uvjeta za poslovanje i promjene na tržištu rada.

I dok u Europskoj komisiji kažu da će sve to zahtijevati "izuzetnu političku volju i hrabrost“, ali da je to nešto s čim se Zapadni Balkan "mora suočiti iako mnogima neće biti drago“, ekonomisti i analitičari ocjenjuju da je to "korak u dobrom smjeru", ali upozoravaju i na negativne aspekte. "Ekonomska perspektiva za sami EU nije ružičasta ni u 2015. godini, možda i dalje, i to će se negativno odraziti i na situaciju na Zapadnom Balkanu“, ocjenjuje tako Janis Emanuoililidis, čelnik odsjeka za europsku politiku i institucionalne programe u Centru za europsku politiku (EPC) u Bruxellesu. On podsjeća na krhkost ekonomskog oporavka u Europi koja je ponovno morala spustiti prognoze gospodarskog rasta za nadolazeći period i ukazuje na činjenicu da reforma europskog ekonomskog upravljanja, čija se primjena zahtijeva sada i na Balkanu, još nije uklonila sve manjkavosti u samim europskim ekonomskim okvirima. U Centru za europsku politiku navode i činjenicu da se ni članice EU-a u velikoj mjeri ne pridržavaju briselskih ekonomskih preporuka i dodaju da je u pitanju kompliciran proces koji zahtijeva drugačiji ili jači poticaj, bilo financijski bilo politički.

Ekonomski prosperitet kao jamac stabilnosti Balkana

Inzistiranje na ekonomskom ustroju kao novom "nosivom stupu“ eurointegracija proizilazi i iz samog iskustva Unije koja se još nije sasvim oporavila od posljedica najveće kirize od njezinog nastanka. Posljedica je i potrebe za vjerodostojnošću procesa proširenja koji zemljama članicama, s jedne strane, obećava potpuno pripremljene nove članice. S druge pak strane, ekonomske reforme u zemljama Zapadnog Balkana trebale bi dati kokretan i opipljiv odgovor na ono što građani ove regije najviše očekuju od eurointegracija: bolji život i prosperitet. "Stabilnost, sigurnost i pomirenje jesu važni, ali bez jake ekonomije u regiji sve će to biti 'krhko'", smatraju u Vijeću za regionalnu suradnju (RCC). Podsjećajući da je politički prioritet zemalja Zapadnog Balkna članstvo u EU-u, Sanjin Arifagić iz RCC-a dodaje: “Za nas je jasno da bez gospodarskog rasta nema usklađivanja s EU-om, a bez usklađivanja nema šansi za pristupanje. Činjenica je da građani u regiji danas imaju samo trećinu onoga što je prosjek BDP-a po glavi stanovnika EU-a. Da bismo bili dobrodošli partneri moramo mnogo toga napraviti i to je jasno i građanima i političarima u regiji i u zemljama članicama“, zaključuje Arfagić. U Vijeću za regionalnu suradnju ocjenjuju da najveći posao ekonomskih reformi treba napraviti na nacionalnoj razini država Zapadnog Balkana, ali dodaju da je i regionalna suradnja u ovoj oblasti važna, pogotovo na polju trgovine, koordinaciji investicijske politike te jačanju infrastrukture i povezanosti.

Kupac u trgovini
Reforme koje traži Bruxelles osjetit će sigurno i građani na svojoj kupovnoj moćiFoto: picture-alliance/dpa
Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi