Egzodus liječnika iz Srbije? | Panorama | DW | 10.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Egzodus liječnika iz Srbije?

Mediji u Srbiji su prepuni naslova o „egzodusu liječnika“ iz te zemlje. U tamošnjoj Liječničkoj komori priznaju da liječnici odlaze i zbog specijalizacije, ali se i tvrdi da se stanje popravlja.

Odlazak stručnjaka iz Srbije u pojedinim sektorima poprima zabrinjavajuće razmjere, ali zapravo se ne znaju točne brojke. Tako vlada može umanjivati problem odlaska obrazovanih ljudi, a sa druge se umjesto činjenicama često barata samovoljnim dojmovima.

To se osobito vidi u katastrofičnim medijskim napisima o odlasku liječnika i medicinskog osoblja iz Srbije. Taj problem svakako postoji, a o njegovim razmjerima smo razgovarali sa doktorom medicine Milanom Dinićem, direktorom Liječničke komore Srbije (LKS).

DW: Odlazak liječnika i medicinskog osoblja iz Srbije se često u srpskim medijima naziva egzodusom. Time se stvara i bojazan građana kako „neće biti nikoga tko će nas liječiti". Da li je to strahovanje opravdano?

Milan Dinic (DW/I. Petrovic)

Dr. Milan Dinić

Dr Milan Dinić: Ne. Zaista mislim da takav strah nije opravdan i realan. Srbija ima oko 30.000 liječnika i na populaciju od nekih sedam milijuna ljudi, to je sasvim dovoljan broj. Ali, ono što jest zabrinjavajuće je starosna struktura liječnika i to je ono o čemu bi se trebalo voditi računa, prvenstveno zapošljavanjem mladih ljudi i pravovremenim obnavljanjem kadrova. Ne bi trebalo čekati da netko ode u mirovinu pa da se tek onda netko primi na njegovo mjesto, prvenstveno zbog adekvatnog transfera znanja i iskustva.

Što su glavni razlozi za odlazak liječnika iz Srbije?

Definitivno postoji više razloga. Jedan je stručno usavršavanje, znači mogućnost bavljenja vrhunskom medicinom, zatim financijski razlozi, osnivanje obitelji... Ima različitih motiva i razloga i to je nešto na što svatko ima pravo.

Često se moglo čuti i da je jedan od glavnih razloga odlazak na specijalizaciju.

To jest bio veliki problem i on je za nama. U proteklih osam godina je procijenjeno da imamo previše liječnika specijalista i u tom razdoblju nisu odobravane specijalizacije. To je stvorilo prazninu od osam godina u edukaciji ljudi koja se sad rješava posebnim mjerama. Jer vi danas u Srbiji doista imate apsurdnu situaciju da nemate niti jednog nezaposlenog liječnika specijalistu, a imate nezaposlenih 1500 liječnika opće prakse.

Praksa u Srbiji

Liječnička svakodnevica mnogih na istoku Europe jest stalno učiti i pamtiti čega - nema, a ne što se sve može učiniti za bolesnika. I oprema i lijekovi su uglavnom tek najosnovniji.

A plaća liječnika?

Zarada je definitivno jedan od razloga. Ali kod liječnika je tu i način na koji obavljaju svoju djelatnost. U Europi imate više mogućnosti da se na kvalitetniji način bavite medicinom, prije svega kad je riječ o uvjetima rada i opremi.

Problem je nastao što su prije zapadne zemlje štitile svoje tržište radne snage. Vi niste mogli tako lako otići u Njemačku kao liječnik. Danas je Njemačka otvorila svoje tržište, prvenstveno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj gdje postoji nedostatak zdravstvenih radnika. Uklanjanjem tih barijera vi ste sada otvorili ogromno tržište sa daleko povoljnijim financijskim uvjetima i to je pogodilo sve zemlje Istočne Europe. Mi smo nedavno bili na jednom europskom sastanku, jer iste ili slične probleme kao Srbija imaju i Poljska, Češka, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska... Zato jer se ne mogu natjecati sa na primjer Švicarskom ili Njemačkom.

Kamo se odlazi najčešće?

Statistika na temelju certifikata o dobroj praksi koju izdaje naša komora pokazuje da su to najčešće Njemačka, Švicarska i Norveška. Naravno, možemo govoriti i o zemljama poput Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ali to su više aktivnosti koje su vezane za rad vikendom. Postoji trend privremenog odlaska i u zemlje kao što su Katar i Saudijska Arabija, ali liječnici tamo odlaze na tri mjeseca ili šest mjeseci i onda se vraćaju.

Hightech im OP-Saal (IRDC Leipzig)

Ne samo plaće: makar iz daleka sve izgleda ljepše nego kad se stvarno dođe na Zapad, kad je riječ o specijalizaciji i opremi liječnici iz siromašnijih zemalja Europe misle da su došli u neki znanstveno-fantastični film.

Mediji spominju masovni odlazak stručnjaka kao što su kirurzi, pedijatri, anesteziolozi i radiolozi.

Ne mogu reći pouzdane podatke, ali vam mogu reći moj dojam: još više odlaze mladi liječnici, liječnici opće prakse. Oni još nemaju obitelj i u razdoblju su života kad su mobilniji. Stručnjaci o kojima govorite češće samo privremeno odlaze u zemlje na primjer Arapskog poluotoka.

Liječnička komora Srbije izdaje te certifikate liječnicima koji žele otići u inozemstvo. Koliko ih se izdaje godišnje?

Certifikati dobre prakse je potvrda da niste osuđivani pred Sudom časti Liječničke komore Srbije, odnosno da niste napravili neki etički prekršaj ili se na neki drugi način ogriješili o liječničku profesiju. Taj podatak nije potpuno pouzdan, jer u pola zemalja EU se niti ne traži taj certifikat. Ukupno, u prosjeku u posljednje tri godine je to oko 800 certifikata godišnje. Ali oni se izdaju i za privremeni rad. Ljudi ga traže i tek samo da se probaju kandidirati, tako da to ne govori i koliko ih je otišlo.

Možda treba reći kako svake godine sa Medicinskog fakulteta stigne 1100 novih liječnika. Istovremeno oko 1000 liječnika svake godine ode u mirovinu. Ako pretpostavimo da baš svih 800 liječnika koji uzmu certifikat ode u inozemstvo, to bi značilo da stiže samo oko 300 novih liječnika. Ali, kao što sam već rekao, to najvjerojatnije nije tako.

 

Preporuka uredništva