Edward Snowden – zanemaren i zaboravljen | Politika | DW | 01.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Edward Snowden – zanemaren i zaboravljen

Edward Snowden se već pet godina ne miče iz Moskve. On je razotkrio kako su tajne službe SAD-a špijunirale prijatelje i neprijatelje. Svijet je bio u šoku. Ali gotovo da se ništa nije promijenilo, smatra Miodrag Šorić.

Danima, pa i tjednima njegovo ime je bilo na naslovnim stranama svjetskog tiska: Edward Snowden. Čovjek koji je radio za američku tajnu službu i koji je prije pet godina razotkrio da je ta služba špijunirala milijune, djelomično i nezakonito prikupljajući podatke o prijateljima i neprijateljima, o kancelarki Merkel, jednako kao i osumnjičenima za terorizam. Za CIA-u i NSA su praktično svi sumnjivi. Čak i ljudi u njihovoj zemlji. Bivši direktor Nacionalne obavještajne službe, James Clapper, u ožujku 2013. godine je pred parlamentarcima tvrdio da nema prikupljanja podataka o Amerikancima. Danas znamo: lagao je, pod zakletvom. Zbog toga nije bio kažnjen. Američka pravna država prestaje kad je riječ o nacionalnim tajnim službama.

Snowden je iznio optužbe na račun tajnih službi, razotkrivši koliko se opušteno Facebook i druge IT-kompanije ophode s podacima svojih korisnika. On je svijetu otvorio oči i upoznao ga s činjenicom da za većinu korisnika pametnih telefona i kompjutera praktično više ne postoji privatna sfera. Promatranje i nadzor „velikog brata“ – to je u međuvremenu tužna realnost. Industrijski menadžeri i obavještajci su još prije više godine stupili u neobičan savez, kako bi ispitali praktično sve i svakoga. Uvijek obrazlažući kako samo žele najbolje za građane. Snowden to nije samo osudio. On je dostavio dokaze da je to zaista tako. 

Zasluge za demokraciju i vladavinu prava

Soric Miodrag Kommentarbild App

Dopisnik DW-a iz Moskve Miodrag Šorić

Prilikom razotkrivanja, Snowden je vodio računa da ne ugrozi operacije tajnih službi koje su bile u toku, kao ni živote ljudi. Nije otkrio medijima sve što zna. Ali to ga nije zaštitilo od optužbi gotovo svih američkih političara. Vrijeđali su ga da je izdajnik domovine. Aktualni Trumpov savjetnik za pitanja sigurnosti, John Bolton, htio je ga je vidjeti „kako visi na velikom hrastu“. Zašto? Zbog toga što je rekao istinu? Onaj tko pita kakvu je konkretno štetu Snwden nanio tajnim službama SAD-a, do danas nije dobio zadovoljavajući odgovor. Ipak, prijeti mu smrtna kazna ako se vrati u SAD.

No trenutno se ne čini da bi se to moglo dogoditi. Situacija oko Edwarda Snowdena se smirila. Njegov bijeg pred sigurnosnim snagama završio se upravo u Rusiji. U zemlji u kojoj dominiraju sigurnosne snage, takozvani “siloviki”. U zemlji s ograničenom slobodom medija i izražavanja. Zaštita podataka u Rusiji će i u doglednoj budućnosti ostati nepoznat pojam. Snowden ni pred tim ne zatvara oči i jasnim riječima kritizira Kremlj. Ne, Snowden nije izdajnik i netko tko je prešao u druge redove. On je osoba koju politički gone. Završio je u Rusiji, zato što mu zapadnoeuropske zemlje, među njima i Njemačka, nisu htjele pružiti azil. Europljani se ne žele zamjerati Amerikancima. Cinici to nazivaju realnom politikom. Europljanima je važniji dobar odnos sa SAD-om nego da jednom slabašnom, malom čovjeku odobre azil, koji ima svjetske zasluge kada je riječ o demokraciji i vladavini prava. 

Posljedice do danas

Svakako je ironija povijesti da se Snowden sada krije u Moskvi. Ali nije samo to ironija. Donald Trump je tijesno pobijedio na izborima. Znamo da su podaci Facebooka kompaniji „Cambridge Analytica“ pomogli da utječe na izbore – u korist republikanaca. Trumpu ovo nitko ne može predbaciti. Ali predsjednik Obama mora prihvatiti kritiku: on je Snowdenova otkrića morao iskoristi kao povod za bolju zaštitu privatne sfere građana. U tom slučaju „Cambridge Analytici“ ne bi bilo lako. I danas bi možda netko drugi bio predsjednik. Netko tko za šeficu CIA ne bi izabrao ženu koja je nadgledala mučenja na Tajlandu, iza kojih su stajali američki agenti.


 

Preporuka uredništva