Dvije godine izvanrednog stanja u Turskoj | Politika | DW | 19.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Dvije godine izvanrednog stanja u Turskoj

U Turskoj je dvije godine bilo na snazi izvanredno stanje. Nakon pokušaja puča u srpnju 2016. godine je Erdogan poduzeo oštre mjere. Izvanredno stanje je sada ukinuto. Međutim, hoće li stanje u zemlji sada biti bolje?

Zašto je u Turskoj uvedeno izvanredno stanje?

Nakon pokušaja državnog udara 15. srpnja 2016. godine je turska vlada objavila da su za pokušaj izvođenja puča odgovorni članovi Gülenovog pokreta iz redova vojske. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je Gülenov pokret svrstao kao terorističku organizaciju i uveo tromjesečno izvanredno stanje u zemlji kako bi protiv pripadnika Gülenovog pokreta mogao djelovati aktivnije. Vlada je zbog uvedenog izvanrednog stanja u zemlji imala ovlasti da dekretima djeluje. Tim dekretima je u državne institucije uvela nova pravila. Zbog masovnog otpuštanja zaposlenih u javnim službama i masovnih uhićenja je oporba izvanredno stanje označila kao „civilni puč i lov na vještice protiv kritičara vlade" te je bezuspješno tražila ukidanje izvanrednog stanja. Ukupno je izvanredno stanje u Turskoj produžavano sedam puta.

Koliko je ljudi uhićeno?

Za vrijeme izvanrednog stanja je ukupno doneseno 32 dekreta. Prema službenim podacima je na toj osnovi privedeno 160.000 ljudi, dok je uhićeno više od 70.000, među kojima su novinari, borci za zaštitu ljudskih prava i oporbeni političari. Protiv 155.000 ljudi su pokrenute istrage zbog „članstva u terorističkoj organizaciji".

Policajci u lisicama odvode jednog pripadnika Gülenovog pokreta (picture-alliance/Zumapress/Depo Photos)

Represije su u prvom redu usmjerene protiv pripadnika Gülenovog pokreta

Tim dekretima donesenima za vrijeme izvanrednog stanja se boravak u istražnom zatvoru produžio na 30 dana. Ta praksa se primjenjivala do kraja 2016. godine. Tek nakon što je početkom 2017. godine stiglo upozorenje Vijeća Europe, boravak u istražnom zatvoru je smanjen na maksimalno 14 dana.

Koliko je ljudi dobilo otkaz?

Za vrijeme dvogodišnjeg trajanja izvanrednog stanja je prema navodima ministarstva unutarnjih poslova 121.311 osoba dobila otkaz u javnoj službi. Sa sveučilišta je otpušteno oko 7.000 ljudi, od čega je 5.700 akademskih radnika. Također su zatvorene škole i privatne obrazovne ustanove za koje se sumnjalo da imaju veze s Gülenovim pokretom. Dalekosežne ovlasti se nisu primjenjivale samo protiv Gülenovih sljedbenika nego i protiv drugih oporbenih snaga. Tako je u područjima u kojima žive Kurdi smijenjeno skoro 100 gradonačelnika i uvedena je prinudna uprava te je uhićen veliki broj kurdskih političara. Međunarodne organizacije kao što su UN i Vijeće Europe su kritizirale tursku vladu i istaknule da se radi o „alarmantnom razvoju".

Sloboda tiska za vrijeme izvanrednog stanja

Dekretima je obustavljeno izdavanje 70 novina i 20 časopisa te je zatvoreno 34 radio-postaje, 33 televizijske postaje i 30 izdavačkih kuća. Istrage protiv predstavnika medija i uhićenja novinara zbog „propagande kojom podržavaju terorizam" ili „vrijeđanja predsjednika države" pomno prate organizacije kako u Turskoj tako i inozemstvu.

Prosvjedi protiv uhićenja Kadrija Gürsela (Getty Images/AFP/O. Kose)

Brojni novinari su uhićeni, a nemali broj prema vladi kritično nastrojenih medija se našao na oštrom udaru vlasti

Prema navodima sindikata novinara, u turskim zatvorima se trenutno nalazi 143 novinara. Organizacija „Reporteri bez granica" upozorava da su mediji za vrijeme izvanrednog stanja sve jače primoravani da izvještavaju na isti način, odnosno u korist vladajućeg režima. Turska se 2010. godine na ljestvici slobode medija nalazila još na 138. Mjestu. U međuvremenu je ta zemlja pala za skoro 20 mjesta, i to na 157. mjesto. 

Što će se dogoditi nakon ukidanja izvanrednog stanja?

Izvanredno stanje je, doduše, ukinuto, ali predsjednik države i dalje može donositi dekrete. Na osnovu novog predsjedničkog sustava, on ima pravo predsjedničkim dekretima regulirati svaku oblast i državi, a svaki taj predsjednički dekret odmah stupa na snagu.

Erdogan za govornicom gestikulira rukama (picture-alliance/AP Photo/Presidential Press Service/K. Ozer)

Predsjednik će imati ovlasti kao za vrijeme izvanrednog stanja

Turska vlada također pooštrava antiteroristički zakon. Nacrt novog zakona predviđa da guverneri dobiju ovlasti da boravak u gradovima ograniče na 15 dana i da zabrane javna okupljanja. Za okupljanja i prosvjede zakon predviđa da se njima „ne smije otežati svakodnevni život ljudi". Za osumnjičene za terorizam također postoje nova pravila. Putovnice osoba protiv kojih se vode istrage zbog terorizma, smiju biti oduzete na vremensko razdoblje od tri godine. Glede toga nacrta zakona se kritizira da on faktično zamjenjuje izvanredno stanje. Ipak, gotovo je sigurno da će parlament zakon usvojiti. 

Pogledajte video 05:23

Turska - godinu dana nakon pokušaja puča

Preporuka uredništva