Dubrovnik za i protiv kruzera | Gospodarstvo | DW | 17.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Dubrovnik za i protiv kruzera

Ugrožena turistička sezona natjerala je hrvatske političare da opet posegnu za poticanjem masovnog dolaska gostiju, no pritom su zaboravili na dojučerašnje najave strateškog zaokreta prema razvoju održivog turizma.

Ljeto na Jadranu bez masovnih turističkih posjeta predstavlja uistinu nesvakidašnji prizor, a ponajviše se to odnosi na međunarodno najpoznatiju hrvatsku destinaciju – Dubrovnik. Taj grad posjećivali su dominantno avioputnici ili pak oni s kruzera, dok su kopneni dolasci bili manje zastupljeni. Zračni promet je posljednjih mjeseci u velikoj mjeri posvuda drastično smanjen,dok su kruzerski aranžmani gotovo sasvim nestali iz ponude. Ipak, s prvim tržišnim znakovima da brodari pripremaju nova, postsezonska putovanja, dubrovačke gradske vlasti prionule su na privlačenje njihove klijentele.

Bez ikakve sumnje, razumjeti je sve koji o turizmu ovise, pa nastoje pošto-poto spasiti premda dio mogućeg prihoda koji je pandemija koronavirusa dovela u pitanje. No time u drugi plan padaju neke najave i odluke o kojima se prethodnih mjeseci, obilježenih karantenskom mjerama, u RH dosta čulo. Primjerice, to da Hrvatska više ne bi smjela ekonomski u tolikoj mjeri ovisiti o turizmu, a i da bi sam turizam morao biti održiv u pogledu ekološkom i socijalnom, infrastrukturnom i kulturnom.

Enormni troškovi opterećenja prirode i okoliša

Pogledajte video 03:05

Igra prijestolja (previše) privlači turiste

Onaj kruzerskog tipa, međutim, teško da bi zadovoljio takve uvjete, s obzirom na njegovu karakteristiku da domaćinskim odredištima nosi relativno daleko najmanju zaradu. Pritom je zbog apsolutno najvećeg broja njime zastupljenih gostiju, to danas svakako i najrizičniji oblik turizma po samog domaćina. Nadalje, popratni troškovi ugošćavanja su najviši, mada su često neiskazani, pa se uglavnom tek neobavezno procjenjuju. Tako se u stručnim krugovima smatra da je trošak opterećenja prirode i okoliša veći oko sedam do osam puta od neposrednog prihoda, no ekološku štetu ionako nitko ne uzima u obzir.

Hrvatska je do ove godine, s preko 700 kružnih putovanja u lukama svog dijela Jadranskog mora, bilježila ukupno oko 50 milijuna eura prihoda. Od toga se na Dubrovnik odnosi približno 70 posto, ali dio gradske političke opozicije ne slaže se s politikom gradonačelnika Mata Frankovića koji je od javnozdravstvenih vlasti RH i stranih brodarskih kompanija zatražio poseban tretman u budućnosti. Naime, on smatra da taj grad zaslužuje što brži povrat kruzerskog turizma, dakako uz nužne epidemiološke mjere opreza.

Jeka šupljih blagajni

Landschaft und Tourismus - Kroatien

Čarobna formula - manje turista, veći prihodi?

I dok dubrovački gradski vijećnici s liste „Srđ je grad" opet upozoravaju da njihova sredina realno ne može, a niti smije podnositi takav rizik s tisućama novih inozemnih posjetitelja svakog dana u (post)sezoni, mišljenja ostatka javnosti su donekle podijeljena. Takoreći svi znaju da se dosad mahom toleriralo enormno opterećenje Dubrovnika posjetama kruzera, bez obzira na proklamirana stajališta o poštivanju gradskih vrijednosti, kako povijesnih, tako i aktualno-komunalnih. Ali znaju i da ove godine dubrovačke blagajne, privatne i javne, odzvanjaju šuplje, jer drugog prihoda tamo nema niti će ga uskoro biti.

Nekadašnja ministrica turizma RH i najpoznatija dubrovačka turistička menadžerica Pave Župan Rusković smatra da je već propuštena šansa za osmišljavanje boljih rješenja u hrvatskom turizmu: „Umjesto toga, sad se panično nastoji doći do nečega što još više podsjeća na masovni turizam, a on je u malenim sredinama izuzetan problem. Znam da priprema alternative zahtijeva vrijeme, no mi to nismo ni probali. A to ne trebaju učiniti ponuđači, nego oni koji određuju strategiju ekonomije."

„I dalje smo fokusirani na puke brojeve posjeta i noćenja, umjesto na unapređenje kvalitete ponude", kazala je ona za DW, „u skladu s potrebama normalnog življenja domaćih ljudi. No da smo barem napravili razliku između kruzera. Naime, oni s do tisuću putnika su kudikamo prihvatljiviji od onih koji ih imaju i preko tri tisuće." Drugim riječima, trebalo bi podići kvalitetu i cijenu usluge, odnosno dodanu vrijednost, iako to nije moguće preko noći. Pave Župan Rusković povrh toga dodaje da se nikako ne zalaže za elitističku isključivost u odnosu na klijentelu, ali da Dubrovnik mora početi sam više brinuti o svojoj održivosti koje definitivno nema uz masovne posjete.

Turizam kao jedini način preživljavanja

Na koncu, ona ističe da turizam više ne smije imati ovoliko presudnu ulogu u hrvatskoj ekonomiji. Ne samo zbog ekološke i druge održivosti, nego zbog egzistencijalnog rizika u trenutku kad neka kriza ugrozi mogućnost dolaska stranih gostiju na Jadran. „Naša ovisnost o turizmu nije smišljena u turističkoj branši. Državna ekonomska politika je kriva za tu situaciju, umjesto da turizmu nađe mjesto uz ostale industrije. No učinjeno je sve da turizam našim ljudima bude gotovo jedini način preživljavanja. Na isti način je i Dubrovnik postao neizbježno izložen turizmu i samo turizmu", rekla je Župan Rusković.

Direktor zagrebačkog Instituta za turizam Damir Krešić poznat je po sličnim stavovima o državnoj ekonomskoj i turističkoj strategiji. Naročito je to slučaj oko pitanja održivosti, a na koju ta ustanova već godinama uporno stavlja naglasak, premda uglavnom bezuspješno. Također, on pokazuje visoku mjeru razumijevanja za one koji danas prizivaju kruzere natrag u Jadransko more. Bez obzira na to što i sam podcrtava činjenicu da bi u dojučerašnjim okolnostima takvo poticanje bilo štetno za Dubrovnik ili neki drugi manji grad izuzetne popularnosti.

Kruzeri ipak nisu rizičniji od noćnih klubova

Damir Kresic

Damir Krešić

„Uplovljavanje kruzera s više od 200 putnika je ipak jedan od najbržih načina smanjenja velikih gubitka dubrovačkog turističkog sektora. Naravno, ako se takvim zahtjevima udovolji, onda bi nužan preduvjet trebalo biti pridržavanje svih epidemioloških preporuka", odgovorio je na naša pitanja direktor Instituta za turizam, uz opasku da sumnja kako su baš gosti s kruzera, koji se u svakoj destinaciji kratko zadržavaju a njihov obilazak je moguće organizirati u strogo kontroliranim uvjetima, veća ugroza za javno zdravstvo od npr. noćnih klubova i drugih masovnih okupljanja.

„Osim toga, s obzirom na to da u Dubrovniku trenutno boravi mali broj turista, dolazak dodatnih s kruzera ne bi trebao izazvati gužve i opterećenje infrastrukturnih sustava koje se događalo prošlih godina.  Konačno, ako već imamo relativno liberalnu javno zdravstvenu politiku koja je zadnjih mjeseci omogućila dolazak nekoliko milijuna turista u Hrvatsku, ne vidim zašto bi turisti s kruzera u tom smisli bili iznimka", drži Damir Krešić. A sad su ponovno na redu hrvatski državni političari, dakle, i to nipošto samo u odnosu na ovu sezonu.