Dokumenti STASI-ja – nema podvlačenja crte | Politika | DW | 23.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Socijalistička diktatura

Dokumenti STASI-ja – nema podvlačenja crte

Ustanova za dokumente STASI-ja je nasljedstvo mirne revolucije u DDR-u. Ona će prestati raditi početkom ljeta, a dokumentacija će, 31 godinu nakon što je spašena, završiti u Saveznom arhivu.

Regali sa spisima STASI-ja.

Regali sa spisima STASI-ja. Police su duge 111 kilometara.

Brojka je impresivna, zapravo gigantska: 7.353.885 zahtjeva za uvid u akte Ministarstva sigurnosti DDR-a predano je od 1991. godine. Skoro polovicu (46 posto) predali su ljudi, koji su htjeli znati što je tajna policija DDR-a (u narodu poznata kao STASI) znala o njima osobno: o njihovom privatnom životu, političkim stavovima i planovima bijega. Sve to i mnogo više stoji u aktima Stasijevih doušnika, koji su za 40 godina napravili toliku datoteku da je to teško pojmiti - datoteku registratora dugu 111 kilometara.

Borci za građanska prava DDR-a su spriječili da Stasijeva ostavština bude uništena tijekom mirne revolucije 1989/90. Zahvaljujući njihovoj neumornoj angažiranosti, usprkos suzdržanosti zapada, otvoreni su dokumenti. Za to je u ponovo ujedinjenoj Njemačkoj otvorena posebna ustanova prozaičnog naziva: Povjerenik za dokumentaciju službe sigurnosti nekadašnje Demokratske Republike Njemačke. U kolokvijalnom govoru poznata je kao Ustanova za dokumentaciju STASI-ja.

Troje šefova Ustanove za spise STASI-ja: Roland Jahn, Marianne Birthler i Joachim Gauck

Troje šefova Ustanove za spise STASI-ja: Roland Jahn, Marianne Birthler i Joachim Gauck

Fenomen godišnjica

Šef Ustanove Roland Jahn predstavio je u Berlinu svoju posljednju bilancu. S 15. i time konačnim „izvještajem o aktivnostima“, kako se to kaže službenim njemačkim jezikom, istovremeno je završila jedna era. Jer, Ustanova za dokumentaciju STASI-ja će prestati raditi početkom ljeta, a dokumentacija će, 31 godinu nakon što je spašena, završiti u Saveznom arhivu. Odluku je, nakon dugogodišnje diskusije, usvojio Bundestag u studenom prošle godine. Zbog toga se pomalo osjećalo oproštajno raspoloženje kada je treći i posljednji savezni povjerenik predstavio brojke, osvrćući se unazad, ali i gledajući naprijed.

2020. podneseno je 23.686 zahtjeva za uvid u akte, što je znatna razlika u usporedbi s 2019. kad je podneseno 35.554 zahtjeva. Možda je za tako veliki broj zahtjeva 2019. zaslužna godišnjica - 30. godišnjica pada Berlinskog zida. Isti fenomen dogodio se na 25. godišnjicu. Zbog posebno opsežnog medijskog osvrtanja na ove povijesne događaje kod mnogih je stvorio potrebu da se intenzivno pozabave i vlastitom prošlošću.

Pri tom za mnoge ljude iz DDR-a STASI igra često bolnu ulogu. „Nekima je potrebno duže vrijeme da se suoče s vlastitom prošlošću“, kaže Roland Jahn. 20 posto podnositelja zahtjeva su u međuvremenu rođaci preminulih, koji žele pozabaviti se životima svojih roditelja ili baka i djedova u podijeljenoj Njemačkoj.

Zahtjevi za uvid u akte dolaze iz cijelog svijeta

Da STASI nije samo tema DDR-a može se vidjeti jednostavno iz brojki. 400.000 zahtjeva za uvid u akte došlo je iz zapadno-njemačkih saveznih pokrajina, što je više od 12 posto. Globalno zanimanje za akte STASI-ja ogleda se u tom što je iz inozemstva stiglo 21.000 zahtjeva i to iz 100 zemalja. Ustanova za dokumentaciju STASI-ja nema spoznaje tko stoji iza ovih zahtijeva. Najvjerojatnije se radi o ljudima koji imaju DDR-prošlost. Mnogi od njih su otišli na zapad Njemačke ili emigrirali.

Zemlje iz kojih je došlo najviše upita iz inozemstva

Zemlje iz kojih je došlo najviše upita iz inozemstva

Poglavlje Ustanove za dokumentaciju STASI-ja je uspješna priča koja je izazvala divljenje širom svijeta. To je poslužilo kao primjer mnogim zemljama na istoku Europe, u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku za odnos prema vlastitim diktaturama iz prošlosti. Jer, zahvaljujući otvorenim dokumentima, počinitelji zlodjela su mogli biti otkriveni i pravno procesuirani. Žrtve su u najboljem slučaju pronalazile dokaze, kako su im iz političkih razloga bili zapriječeni putovi u karijeri. Dakle od slučaja do slučaja moguće su reparacije – barem financijske.

Provjere su i dalje moguće

To se neće promijeniti ni nakon što ova jedinstvena institucija bude ugrađena u Savezni arhiv. Izgubit će doduše svoju samostalnost, ali dokumenti će i dalje ostati dostupni: za mnoge žrtve torture DDR-a, ali i za znanstvenike i novinare. Također i provjera osoblja iz javnog sektora zbog moguće povezanosti sa Stasijem u prošlosti bit će omogućena do 2030. Bundestag je odgovarajući zakon izmijenio još 2019.

Međutim, danas se rijetko događaju spektakularna otkrića o umiješanosti u poslove STASI-ja. To je naravno u prvom desetljeću nakon promjena bilo puno drugačije, kada je povjerenik bio Joachim Gauck. Kasnijeg predsjednika Njemačke (2012-2017) je na razmeđu tisućljeća na toj funkciji zamijenila Marianne Birthler, koja je također bila aktivna u oporbi istočne Njemačke. Isto kao i aktualni povjerenik Roland Jahn, kojem je režim DDR-a 1983. protiv njegove volje oduzeo državljanstvo i protjerao ga na zapad.

Komadići dokumenata iz arhiva STASI-ja

Pred kraj SED-ove diktature naređeno je uništavanje dokumenata. Ali, neki su ipak spašeni i sastavljeni.

Priključivanje Ustanove za dokumentaciju STASI-ja Saveznom arhivu kritičari vide kao grešku. „Faktički će istraživanje STASI-ja biti završeno“, rekao je nekadašnji glasnogovornik ove kuće, povjesničar Christian Booss na upit DW-a. Suprotne tvrdnje su zapravo „zamjena teza", kaže on. Ogromnim propustom smatra to što je kompjutorska rekonstrukcija pokidanih dokumenata STASI-ja „faktički mrtva“.

Roland Jahn smatra da su neosnovana strahovanja da će se s krajem postojanja Ustanove za dokumentaciju STASI-ja podvući konačna crta. „Dokumentacija STASI-ja će ostati vidljiva i nakon integracije u Savezni arhiv.“

Ubuduće bi umjesto povjerenika za akte STASI-ja trebala biti uspostavljena funkcija povjerenika za žrtve SED-diktature (diktatura Jedinstvene socijalističke stranke DDR). Jahnov mandat istječe 17. lipnja. To je pažljivo odabran datum: na taj dan je 1953. izbio narodni ustanak u DDR, koji je ugušen uz pomoć sovjetskih vojnika. Druga revolucija u podijeljenoj Njemačkoj 1989/90. je bila uspješna. Ona je označila kraj komunističke diktature i okrunjena je ponovnim ujedinjenjem dviju njemačkih država.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic