′Dobronamjerni kolonijalizam′ uz pomoć nevladinih organizacija | Politika | DW | 13.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

'Dobronamjerni kolonijalizam' uz pomoć nevladinih organizacija

Frankfurter Allgemeine Zeitung bavi se tezama iz knjige Patrice C. McMahon o radu NGO. Na primjeru Bosne i Kosova ona piše o usponu i padu ovog „napuhanog sektora“ čiji rad naziva "dobronamjernim kolonijalizmom".

Zastava Ujedinjenih naroda

Donatori su s najboljom namjerom podržavali NGO-e, ali rezultati nisu uvijek ispunili očekivanja

Nakon zločina u Srebrenici, gdje su srpski vojnici ubili na tisuće muslimanskih muškaraca i dječaka, udovice i majke su uz pomoć stranih donatora osnovale nevladinu organizaciju „Majke Srebrenice" i počele svijet upoznavati a počinioce suočavati s „tamnim poglavljem" povijesti. Njihova potresna priča simbolizira ulogu nevladinih organizacija (NGO) kao efikasnih, progresivnih i autentičnih predstavnika lokalnog društva. Ali, kako primjećuje američka politologinja Patrice C. McMahon, realnost obično izgleda posve drugačije, piše njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). "Na primjeru Bosne i Kosova ona skicira uspon i pad napuhanog NGO-sektora od kojeg, nakon povlačenja novca sa Zapada, ne ostaje puno više od razočaranja i iznevjerenih očekivanja."

Njemački list potom citira tezu ranijeg glavnog tajnika UN-a Boutrosa Boutrosa-Ghalija iz 1992., po kojoj „mir u najširem mogućem smislu nije moguće postići samo uz pomoć sustava UN-a i njenih država-članica". Vraćajući se na teze iz knjige "NGO-Game" autorice Patrice C. McMahon i Bosnu list piše: „Nakon rata u BiH međunarodna zajednica je pod vodstvom UN-a željela obnoviti zemlju i podstaći pomirenje među etničkim grupama.

Knjiga američke autorice Patrice McMahon

Knjiga američke autorice Patrice McMahon

S puno novca i entuzijazma ali s malo znanja o situaciji na terenu je „Humanitarni klub" sredinom devedesetih upao u Bosnu i nakon početne humanitarne pomoći počeo raditi na jačanju civilnog društva. Međunarodne nevladine organizacije osnivaju lokalne ogranke, zapadni akteri iz vladinog i nevladinog sektora otvaraju nove NGO ili ulaze u neravnopravna partnerstva s lokalnim akterima određujući njihovu agendu s obzirom na financijsku premoć.

Lokalne organizacije počinju svoje projekte kreirati po želji donatora. Umjesto da se uzajamno uvezuju i jačaju, počinju se ponašati kao konkurencija jedni drugima. Pri tom često agiraju ne vodeći računa o potrebama i interesima stanovništva, koje predstavljaju".

Nedostatak dugoročne strategije

FAZ u članku dalje navodi, citirajući teze Patrice C. McMahon, kako je međunarodnoj zajednici nedostajala zajednička i dugoročna strategija ili u najmanju ruku efikasna koordinacija aktivnosti. Problem je bio i način financiranja - od projekta do projekta. Sve to je dodatno spriječio samoodrživi razvitak nevladinih organizacija. A onda je opao interes za Bosnu i uprkos velikog financijskog ulaganja u civilni sektor, on je danas slab i duboko podijeljen, prosuđuje ova politologinja.

Kao drugi primjer ona navodi Kosovo gdje je, za razliku od BiH, i prije intervencije međunarodne zajednice, postojalo „aktivno i razvijeno civilno društvo". Ali po dolasku stranog NGO-sektora, fokus se stavlja samo na potrebe albanskog stanovništva, što nije bilo u skladu s jačanjem multietničkog društva, što je deklarativno bilo jako važna donatorima. I tako se civilno društvo, po riječima Patrice C. McMahon „endžioiziralo (NGO-iziralo), ono je naraslo i istovremeno postalo zavisno od stranog novca i ideja", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Na kraju list zaključuje: „Autorica McMahon toliko ponavlja središnje teze, da na kraju svi shvaćaju da doduše ima dobrih i važnih nevladinih organizacija, ali da negativni primjeri ipak pretežu". "Sustav međunarodnog financiranja, nedostatak polaganja računa za što se troši novac, hijerarhijska partnerstva s lokalnim akterima ona naziva 'dobronamjernim kolonijalizmom'. Sve to po mišljenju Patrice C. McMahon može čak biti i štetno za razvoj postkonfliktnih društava", zaključuje na kraju Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Priredila Jasmina Rose

Preporuka uredništva