Dobra nije dobro | Priča dana | DW | 05.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Dobra nije dobro

Uz rastući građanski otpor elektroenergetici, kod slučaja hidroelektrane Lešće zabilježili smo i svojevrsnu zaglavljenost procesa odlučivanja o takvim temama u političkoj domeni, a nauštrb stručnosti i transparentnosti. 

Smiraj ljetne sezone i popratnih društvenih napetosti uz hrvatsku jadransku obalu, donio je pak u kontinentalnim predjelima kulminaciju jednoga svenarodnog bunta vezanog uz – rijeke. Posrijedi je HE Lešće; ta hidroelektrana na Dobri, u relativnoj blizini Karlovca, najmlađa je u Hrvatskoj od onih srednje velikih do velikih, ali je u izvjesnom pogledu i najproblematičnija. Ona dakle izravno prouzročuje značajnu ekološku štetu, te potencijalno ugrožava sigurnost kupača na rijekama. Kažemo to u množini, ne slučajno, jer HE Lešće navodno utječe i na obližnje rijeke Mrežnicu i Kupu. 

No podsjetimo prvo na ono o čemu smo ovdje već pisali u proteklih 11 godina otkako je sagrađena ta tzv. vršna elektrana na umjetnom jezeru. Inače, ono je formirano na čuvenom kanjonu Dobre, potom dakako uništenom. Obale te rijeke nastavile su erodirati zbog povremenih vodnih valova s brane, a izmijenjena je dijelom i slika pripadajućeg živog svijeta. Vodni val također je u više navrata zaprijetio neobaviještenim kupačima, pa je više njih u međuvremenu i ozlijeđeno. Konačno, dio tog vala otječe u Mrežnicu, ljeti joj naglo obarajući temperaturu i dižući vodostaj, što je svakako ekološki pogubno. 

Nedjelotvorno krpanje 

Proteklih dana je zato u Novigradu na Dobri održan jedan upečatljiv protestni skup. Primjećuje se širenje fronte otpora koji je rastao godinama: tu su danas ne samo građani i nevladine udruge, nego i političari – opozicijski, naravno – te znanstvenici biološki, energetski, itd. S druge strane je država, vlasnik Hrvatske elektroprivrede koja je sagradila HE Lešće. „Iz toga razloga nisam optimističan oko mogućnosti uklanjanja elektrane s branom, naime, jer će sam vlasnik odlučivati o rješenju, a to nikad nije dobro“, rekao nam je Denis Frančišković iz udruge ekološke udruge Pan u Karlovcu. 

On je uvjeren da bi to rješenje moralo biti rušenje pogona i dovođenje rijeke u prvotno stanje: „Postupci sanacije štete nisu se pokazali kvalitetnima. Najvidljivije posljedice su erozija obala, što se može krpati, ali dugoročno ide neminovno prema gorem stanju. Dobra se iz nekadašnje poznate ljepotice faktično pretvara u kanal. I vjerujem da ljudima u HEP-u to izgleda preradikalno, ali nema druge osim da se sruši. Ima takvih primjera u Europi, a nama vrijeme pokazuje da izbora nemamo.“ Doduše, nema primjera s rušenjem nečeg što je sagrađeno doslovce nedavno, kao što smo također čuli od Frančiškovića. 

No u HEP-u ipak ne mogu reći da ih neki od istih ovih današnjih kritičara nisu uporno opominjali na moguće ishode, još dok je građen HE Lešće. Bilo je napadno uočljivo da se projekt temelji na drastično zastarjelim okolišnim studijama i ekološko-znanstvenim spoznajama, koje povrh svega nije ni imao prilike vidjeti nitko izvan HEP-a. Naknadno je državna elektroprivredna kompanija smišljala eventualna rješenja problema u vidu daljnjih elektrana na Dobri – nazovimo ih „korekcijskima“ – koje bi uravnotežile protok vode. Neovisni stručnjaci su prilično skeptični prema toj ideji. 

HEP tvrdi da je proaktivan 

Kroatien Fluss Korana Denis Franciskovic

Denis Frančisković

„Zabrinjavaju nas izjave poput one naše županice Martine Furdek Hajdin koja prenosi da se razgovara čak 'o 10 rješenja' jer to pokazuje da se i dalje zaobilazi ono jedino pravo. Ali i otkriva da se izlaz još uvijek traži mimo formalnog okolišnog postupka. Jasno nam je da je rušenje neugodno i skupo, mada je greška same gradnje bila još štetnija, pa ne mora uslijed pasivnosti postati veća, ili se dalje podnositi. Zato inzistiramo na stručnom i transparentnom postupku procjene i odlučivanja, a toga neće biti dok se slučaj ne dovede na najvišu političku razinu“, smatra Frančišković. 

Obratili smo se i Hrvatskoj elektroprivredi te dobili pisani odgovor da HEP-Proizvodnja nikad nije skrivala izazove nastale djelovanjem HE Lešće. „Dapače, proaktivno je inicirala njihovo rješavanje“, stoji u nastavku očitovanja državnog elektroenergetskog poduzeća, „te je još od 2012. poduzela brojne radnje kako bi se došlo do njihove eliminacije i još bolje zaštite okoliša. Tako su na temelju Sporazuma o suradnji HEP-Proizvodnje i Hrvatskih voda od 2014. godine uvedene koordinirane aktivnosti i kontinuirano praćenje stanja te otklanjanje uočenih izazove na nizvodnom toku Donje Dobre." 

Dodano je da je u rujnu 2019. godine potpisan Sporazum o suradnji na projektu poboljšanja vodnog režima uslijed rada HE Lešće na rijeci Donjoj Dobri, između Hrvatskih voda, HEP-Proizvodnje i Karlovačke županije. „Napominjemo kako će aktivnosti koje će se provoditi na temelju Sporazuma dovesti do otklanjanja izazova u toku rijeke Dobre nizvodno od HE Lešće“, zaključili su u HEP-u. Ništa konkretnije od toga nismo čuli, nažalost, što učvršćuje pretpostavku da politički vrh ima glavnu riječ u odlučivanju, a ne tek u poželjnom inzistiranju da struka razriješi evidentni problem. 

Legitimnost, ne i moralnost 

Kroatien Zagreb Kroatische Elektrogesellscahaft HEP

HEP bez rješenja

Štoviše, inzistiranja nema, pa je problem zaglavljen u nepoduzimanju izričitijih radnji, a to nastoje iskoristiti određeni političari iz opozicije. Stoga je Tomislav Boljar, načelnik Duge Rese i pripadnik HSS-a, na skupu u Novigradu poručio da predmet HE Lešće „ne smije postati stranačka i politikantska priča“. Zapitali smo ga o situaciji u kojoj s jedne strane stoji državna vlast i političari, a s druge opozicijski koji također nerijetko samo istjeruju svoje interese.I bez obzira na stanovitu atraktivnost takvog ogleda, teško je previdjeti da stradava javni interes, a s njime i priroda. 

„Legitimno je zastupati svoje interese, ali ne znam je li to ovdje i moralno. Žitelji su važni, ne stranke. Kod HE Lešće se lako može izračunati koliko je realno doprinijela energetskoj mreži Hrvatske. To je vršna elektrana, pali se povremeno. I, nasuprot tome, koliko je štetila, premda je dio toga nevidljiv, primjerice na Mrežnici, rijeci na kojoj se nalazi i Duga Resa. Ali o tome političari na vlasti ne govore dok se kunu u narod i domovinu", rekao nam je Boljar, izražavajući nadu da će se potonji s opozicijskima ipak složiti oko općeg interesa. Ako sve ne odnese, naravno, nekakav iznenadni vodni val. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu