Doživotni zatvor za Karadžića | Politika | DW | 20.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Doživotni zatvor za Karadžića

Međunarodni kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudilo je Radovana Karadžića na kaznu doživotnog zatvora. To je konačna presuda na koju više ne postoji mogućnost žalbe.

Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu osudilo je ranijeg vođu bosansko-hercegovačkih Srba i jednog od osnivača Republike Srpske, radovana Karadžića na kaznu doživotnog zatvora.

S obzirom na sudjelovanje u više udruženih zločinačkih poduhvata. Prizivno vijeće smatra da je Karadžić imao ključnu ulogu u zločinima neviđenih razmjera i brutalnosti.

Karadžić je proglašen krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Žalbeno je navelo da je zatvorska kazna od 40 godina, koja je izrečena u prvostupanjskoj presudi, neadekvatna. To posebno kada ju  se usporedi s drugim presudama u Haagu i s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

Žalba na "nepošten" postupak

Bivši predsjednik RS-a i njegov pravni savjetnik Peter Robinson podnijeli su žalbu po šest točaka.

Prvi žalbeni osnov Karadžića i njegovog advokata, iznesen na više od 100 stranica, odnosio se na navode kako je postupak bio "nepošten".

Kao razloge zbog kojih, prema njegovom mišljenju, postupak nije bio fer, Karadžić je naveo da mu nije dozvoljeno da svjedoči u narativnoj formi, da je optužnica bila neprecizna i da je posjeta mjestima masakara u Sarajevu urađena bez njegovog prisustva.

Sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu 

Žalbeno vijeće bavilo se zaključcima o dešavanjima u Sarajevu. "Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi sa Karadžićevom žalbom da nije namjeravao da sudjeluje u zločinima u Sarajevu", istakao je sudac. Vijeće je potvrdilo Karadžićevu namjeru da sudjeluje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu "brojnih dokaza i izjava", rekao je sudac Joensen. U slučajevima kada je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu, zaključeno je da se to dešavalo kada su bili neki pregovori ili diplomatski sastanci, te su bili politički motivirani. Karadžić nije ukazao na grešku u presudi prvostepenoog vijeća. U vezi s incidentom na Markalama 1, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju.

Odbijeni svi navodi obrane o Srebrenici 

Žalbeno vijeće je odbilo sve navode optuženog koji se tiču saznanja o ubojstvima u Srebrenici. Sudija Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uslovi bez nade za daljnji opstanak".  Direktiva 7 je inače osnovni dokument koji se tiče zaključaka o UZP za Srebrenicu, a kao takav je tretiran i u predmetu Popović et al, Mladić, Tolimir i sl. Žalbeno vijeće nije našlo greške u razmišljanju prvostupanjskih sudaca u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudija. 

Govoreći o prvoj točki žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s teritorije RS-a, sudac Joensen je rekao da tužitelji nisu dokazali da je prvostupanjsko Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine. To znači da je Vijeće  odbacilo žalbu Tužiteljstva u odnosu na ovaj dio, odnosno za genocid počinjen 1992. godine. 

Pravosnažnom presudom Karadžić je oslobođen krivice za genocid počinjen u sedam bosansko-hercegovačkih općina tijekom 1992. godine. 

zi/agencije

Preporuka uredništva