Došlo je vrijeme da Nijemci vrate dostojanstvo?
18. prosinca 2009Novi zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina u Srbiji pruža značajno veće mogućnosti za očuvanje kulture i identiteta manjina, pa tako i Nijemaca, kao autohtonih stanovnika Vojvodine i Srbije.
Čelnici njemačkih organizacija iz Vojvodine pozvali su sunarodnjake da se upišu u biračke popise za izbor Nacionalnog vijeća Nijemaca, kao krovnog tijela za ostvarenje manjinske autonomije. Svjesni su da to neće biti lako, jer je u Srbiji prije Drugog svjetskog rata živjelo oko 500.000 Nijemaca a prema posljednjem popisu stanovništva, manje od 4.000 građana se izjasnilo kao Nijemci, dok se u birački popis trebaju upisati 1.600 Nijemaca.
Rudolf Vajs iz Subotice, potpredsjednik Nacionalnog vijeća Nijemaca, kaže da je svih 12 organizacija Nijemaca u Srbiji, nakon godina lutanja, postiglo jedinstvo oko izbora za Nacionalnog vijeća: "U tom zajedničkom nastojanju da se osnuje Nacionalno vijeće apsolutno je postignuto puno jedinstvo. Strateški cilj nam je da se što više Nijemaca upiše u birački spisak i da se osnuje Nacionalno vijeće."
Ni Njemačka nije pokaza interes da pomogne
Andreas Birgermajer iz Novog Sada, predsjednik Nacionalnog vijeća Nijemaca, za Radio DW priča kako je bilo biti Nijemac posle Drugog svjetskog rata u tadašnjoj Jugoslaviji: "Poslije Drugog svjetskog rata bilo je neugodno biti Nijemac, pogotovo što se u udžbenicima - a i ja i većina današnjih građana smo učili iz tih udžbenika - navodilo da su Nijemci fašisti ili nacisti. Ovdašnji Nijemci, međutim, izuzetno malo imaju sa onim što se zbilo i dogodilo za vrijeme Drugog svjetskog rata."
Anton Glanc iz Odžaka izgubio je oca nakon Drugog svjetskog rata. Pogubljen je zajedno sa još 183 Nijemca iz Odžaka i sahranjen u masovnoj grobnici, na koju je tek nedavno postavljeno spomen-obilježje: "Moj otac, koji je bio izraziti antifašista, izgubio je život ne zato što je nekoga dirao, što je nekome učinio zlo... On nikome ništa loše nije učinio, već je morao stradati samo zbog toga što je Nijemac."
Andreas Birgermajer dodaje da je njemački jezik praktično izumro u Vojvodini: "Na žalost, nakon Drugog svjetskog rata nismo imali škole, mjesta za okupljanje, nismo imali mogućnost da njegujemo jezik. Strah među ljudima je doveo do toga da se jezik namjerno gubi i potiskuje, da djeca ne bi imali neugodnosti zbog okoline."
Predstavnici Nacionalnog vijeća Nijemaca predstavili su danas simbol i zastavu Nacionalnog vijeća i požalili se da, za sada, njemačka država nije pokazala interes da im pomogne.
Autor: Dinko Gruhonjić
Odg. ur.: A. Šubić