Deutsche i Commerzbank: brak iz interesa? | Gospodarstvo | DW | 16.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Deutsche i Commerzbank: brak iz interesa?

Hoće li biti išta od fuzije dvije najveće njemačke privatne banke? Oko Uskrsa bi mogla pasti odluka o tome. Ali ima još puno neriješenih pitanja.

Jesen 2016. je bila stravična za šefove Deutsche Banka (DB). I taj šok ih prati i danas. U SAD-u je DB-u tada prijetilo plaćanje milijardske kazne, pričalo se o čak 14 milijardi dolara – i to zbog sumnjivih poslova uoči velike globalne financijske krize. Da je DB stvarno na koncu morao platiti kaznu u toj visini, banka bi završila vjerojatno u stečaju. Na koncu je ipak kazna smanjena na „samo" sedam milijardi – nakon čega je njemačka vlada počela očito razmišljati o tome kako da na duži rok spriječi kolaps najveće njemačke novčarske institucije.

Iako politika demantira bilo kakvo miješanje i utjecaj na poslovne odluke privatnog sektora, postoji ipak dovoljno naznaka koje daju naslutiti da je više ili manje nježni pritisak iz Berlina bio odlučujući za „službeni" početak razgovora između Deutsche i Commerzbanka prije četiri tjedna - o mogućoj fuziji. Čovjek koji iz pozadine očito „gura" te pregovore je Jörg Kukies, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Jörg Kukies

Jörg Kukies (na Oktoberfestu 2017.)

Kukies je ranije bio šef njemačke podružnice američke investicijske banke Goldman Sachs, u Ministarstvu financija radi otprilike godinu dana i tijekom 2018. se u nekoliko navrata sastao s predstavnicima DB-a. Pritom je pikantno da (sudeći po navodima iz financijskih krugova) upravo Goldman Sachs u razgovorima o fuziji savjetuje – Commerzbank. A njemačka savezna vlada još uvijek posjeduje 15% vlasničkog udjela u drugoj najvećoj njemačkoj banci.

Rizičan pothvat

U svakom slučaju, dvije banke već tjednima pregovaraju, razmjenjuju podatke i provjeravaju ih. Službene informacije o tome ne stižu u javnost, praktički ništa se ne potvrđuje, ali zato u javnosti kolaju brojne špekulacije, izvještaji „insajdera" i „osoba koje su upućene u cijelu proceduru". Sve to iz dana u dan podgrijava tračeve o mogućoj fuziji. Po onome što se može čuti i pročitati, posve je otvoreno hoće li se uopće početi voditi „produbljeni razgovori" o mogućoj fuziji dviju banaka. Jer u tom bi se slučaju na stolu morale naći konkretne brojke – odnosno svi mogući rizici koji se skrivaju po poslovnim knjigama.

A u slučaju Deutsche Banka radi se prvenstveno o vrlo kompleksnim derivatima: npr. financijske oklade na (rast ili pad) kamatnih stopa ili valuta. U knjigama ti poslovi imaju ukupni volumen od nevjerojatnih 42 bilijuna eura (to je 15 puta više od njemačkog BDP-a). Iako je stvarni rizik tih poslova puno manji od te megalomanske svote, tržišna vrijednost tih derivata bi u slučaju da ih DB ne može naplatiti umnogome potresla temelje na kojima počiva stabilnost Deutsche Banka.

Slično je i kod Commerzbanka, koji je veliki novac prvenstveno uložio u talijanske državne obveznice. One čine čak 43% „tvrdog" vlastitog kapitala banke – u uvjetima dramatično visokog talijanskog zaduženja i istovremeno loše gospodarske situacije u toj zemlji, ta činjenica izaziva uvijek iznova veliku nervozu kod investitora Commerzbanka.

Kako dalje?

Za sada je nejasno i kako bi se financirao eventualni deal? Promatrači za sada polaze od toga da bi, ukoliko išta bude od posla, Commerzbank ustvari bio prodan Deutsche Banku. Obzirom da DB ne raspolaže s potrebnih devet milijardi eura koje bi iskeširao na stol, kao realna se spominje opcija povećanja temeljnog kapitala. A to znači da bi se dogodila emisija novih dionica. A to opet ne bi baš izazvalo oduševljenje ulagača DB-a. Jer bi svaka nova emisija samo dodatno „razvodnila" ionako loš aktualni tečaj dionica najveće njemačke banke. Osim toga su dioničari u proteklih deset godina već u nekoliko navrata uskakali u pomoć i svježim novcem stabilizirali banku (s ukupno 33 milijarde eura kapitala) – praktički bez ikakvog učinka.

Ukoliko se unatoč svemu navedenom ipak dvije banke uspiju dogovoriti oko fuzije, nova bi banka na prvi pogled bila pravi div na bankarskom tržištu – s 38 milijuna privatnih i poslovnih mušterija, 140.000 zaposlenika, 2.400 filijala u Njemačkoj, bilanci od dva bilijuna eura i tržišnim udjelom od 20%. Ali u međunarodnoj usporedbi taj bi navodni „div" još uvijek bio – patuljak.

Frankfurt am Main (bankarski kvart)

Bankarski kvart u Frankfurtu na Majni - gdje se nalazi sjedište Deutsche Bank i Commerzbank

Konkurencija se veseli…

Što se tiče kadrovske situacije, tu naime prijeti „rezanje" osjetnog broja zaposlenika. Spominje se brojka od čak 30.000 radnih mjesta koja su ugrožena. I to bi moglo koštati. A sindikati su već najavili ogorčeni otpor. Šef Radničkog vijeća Commerzbanka već govori o „obrambenom boju" 49.000 zaposlenih, kako prenosi Financial Times.

I dalje ima jako puno otvorenih pitanja. I što se tiče vremenskih rokova. Commerzbank požuruje, navodno banka već prije Uskrsa želi donošenje načelne odluke o fuziji.  A Deutsche Bank, kako je rekao šef Nadzornog odbora Paul Achleitner, namjerava tek na prezentaciji kvartalnih pokazatelja 26. travnja priopćiti kako će i hoće li uopće biti nastavljeni pregovori. Ukoliko uopće dođe do fuzije, čini se da to neće biti romantično vjenčanje iz snova, već brak iz interesa.

Konkurencija u svakom slučaju već trlja ruke. Nova (eventualna) velika njemačka banka bi se u slučaju fuzije godinama morala baviti sama sobom. Šef ING-a (s oko osam milijuna mušterija treća po veličina privatna banka Njemačke), Nick Jue, ne zvuči baš zabrinuto: „Ako se to stvarno dogodi, onda smo mi druga najveća njemačka banka u Njemačkoj. Obično mi profitiramo od nemira drugih mušterija."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi