Desni populizam veći problem nego desni ekstremizam | Politika | DW | 26.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Desni populizam veći problem nego desni ekstremizam

Velika većina Nijemaca je za demokraciju. Ali, za kakvu? Jednaka prava za sve i pluralizam ne žele svi, pokazuje jedna nova studija.

Problem ne predstavljaju pojedinačna desnoekstremna nego desnopopulistička stajališta, zaključak je studije o stanju "sredine" njemačkog društva. Postotak njemačkih državljana koji imaju desnoekstremni svjetonazor je već godinama prilično konstantan i kreće se oko dva i pol posto. Ali, odbijanje ili omalovažavanje određenih skupina stanovništva, vjera u teorije zavjere ili prikriveno zagovaranje autokratskih oblika vladavine ne predstavljaju ni u kojem slučaju rubne pojave, naglašava Franziska Schröter iz Zaklade Friedricha Eberta. "Pojedina desnoekstremna stajališta i desnopopulističko držanje imaju čvrsto mjesto u njemačkom društvu."

Od 2006. Zaklada Friedricha Eberta, stranačka zaklada njemačkih socijaldemokrata, redovito provodi ispitivanja njemačkog stanovništva o desnim stajalištima. Od 2014. ona svoje nalaze povezuje s dugoročnom studijom "Nesnošljivost prema određenim skupinama", koju od 2002. provodi Institut za interdisciplinarno istraživanje konflikata i nasilja (IKG) Sveučilišta u Bielefeldu. Otprilike svake dvije godine se pojavljuju rezultati istraživanja o stanju "sredine društva".

Desni populizam nije nova pojava

Za novu studiju su znanstvenici od rujna 2018. do veljače 2019. telefonom ispitali 1890 reprezentativno odabranih Nijemaca u dobi od 18 do 97 godina.

Grafički prikaz sklonosti desnim stajalištima u Njemačkoj

Tamnoplavo: desno ekstremni svjetonazor, svjetlije plavo: jasna sklonost desnom populizmu, svijetlo plavo: tendencija desnom populizmu

Kad je istraživanje provedeno prvi put, svaki osmi ispitanik je imao općenito rasistička stajališta, u najnovijem ispitivanju ih pokazuje svaki 14. ispitanik. I nesnošljivost prema muslimanima je 2006. bila raširenija (preko 30 posto), danas je zabilježena kod 18,7 posto ispitanika. Klasični antisemitizam i nesnošljivost prema strancima bili su duplo rašireniji 2000-ih godina nego danas.

Učvršćuje se omalovažavanje tražitelja azila

Od desnopopulističkih stajališta posljednjih godina je poraslo samo omalovažavanje tražitelja azila, kaže se u studiji, i to treći put zaredom: sa 44,3 posto u 2014. na 54 posto 2019. Ispitanici se protive tomu da država prema tražiteljima azila bude velikodušna i smatraju da se većina tražitelja azila ne boji progona. "To nas je iznenadilo s obzirom da je broj novih zahtjeva za azilom od 2016. znatno opao", kaže Schröter.

Razlike između njemačkog istoka i zapada

Osobito izražena su takva stajališta na istoku Njemačke. Ali, razlike između istoka i zapada nisu tako velike kako se obično misli. Tako primjerice desno ekstremna stajališta kod kojih ljudi umanjuju zločine nacizma, priželjkuju desnu diktaturu i prave razliku između vrijednog i bezvrijednog života, podjednako često se pojavljuju u svim dijelovima Njemačke.

Ali desnopopulistička stajališta su raširenija na istoku Njemačke, tvrde autori studije. Dok na zapadu svaki drugi stanovnik odbacuje tražitelje azila, na istoku to čine dvije trećine ispitanika. Na istoku 26 posto, a na zapadu 19 posto ispitanika omalovažavaju muslimane. "Osjećaj kolektivnog bijesa na useljavanje je na istoku s 52 posto znatno jači nego na zapadu (44 posto)", kažu autori studije. Na istoku zemlje je i manje povjerenje u njemačku demokraciju nego na zapadu, a češće se susreće i zagovaranje autoritarnog sustava vlasti.

Dva dječaka, jedan svijetle, drugi tamne boje kože - jedan drži crveni karton na kojemu piše: Pokaži crveni karton rasizmu (picture-alliance/dpa/R. Haid)

Mladi nogometaši pokazuju "crveni karton" rasizmu

Vjera u teorije zavjere

I na zapadu postoje siromašnija područja na kojima ljudi manje vjeruju u demokraciju i njezine institucije. Gotovo polovica ispitanika smatra da postoje tajne organizacije koje utječu na političke odluke. Jedna trećina ispitanika ne osjeća se ispravno predstavljanom i demokratske odluke smatra "trulim kompromisima" te da "vlada stanovništvu prešućuje istinu". Gotovo četvrtina smatra da postoji sprega politike i medija.

Ako tako puno Nijemaca misli loše o određenim skupinama stanovništva i civilnim i političkim institucijama, politiku smatra infiltriranom, a medije korumpiranima, kako onda 86 posto ispitanika kaže da demokracija nema alternative, a 93 posto da im je najvažnija jednakost ljudi? "Dio stanovništva ne udovoljava vlastitim vrijednostima", kaže autor studije Wilhelm Berghahn sa Sveučilišta u Bielefeldu.

Na kraju sažetka studije autori i sami barem malo relativiraju svoj zabrinjavajući naslov studije: "Izgubljena sredina društva - nesnošljivo stanje". Jer, uz "stabilnost brojnih protudemokratskih stajališta u sredini društva", ima i pozitivnih nalaza, primjerice "jaka orijentacija civilnog društva". Novi desničarski pokreti predstavljaju, istina, tešku provjeru izdržljivosti civilnog društva. A da bi se ona dokazala bitne su tri stvari, kažu autori studije: više izobrazbe o demokraciji, intenzivnije mjere protiv predrasuda i prestanak prikazivanja bezazlenim pojava koje su nehumane i protudemokratske.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic