1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Desničarsko nasilje u njemačkim školama

Peter Hille
12. svibnja 2023

Rasizam ostaje realnost u Njemačkoj. Svakog dana se u prosjeku bilježi pet novih žrtava desničarskih napada. No posebno zabrinjava porast nasilja među mladima.

https://p.dw.com/p/4REMD
Max Teske i Laura Nickel demonstriraju protiv desničarskog ekstremizma u školama
Max Teske i Laura Nickel demonstriraju protiv desničarskog ekstremizma u školamaFoto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Sa šarenim zastavama i transparentima koje su sami oslikali, marširali su ispred školske uprave u Cottbusu. U saveznoj pokrajini Brandenburg, na krajnjem istoku Njemačke, oko 150 učenika, nastavnika i roditelja demonstriralo je u utorak 9. svibnja protiv desničarskog nasilja. „Pitanje rasizma, seksizma i homofobije u školama pogađa sve nas“, rekao je demonstrantima nastavnik Max Teske. „To je prijetnja za čitavo društvo.“

Teske i njegova kolegica Laura Nickel krajem travnja su svojim pismom privukli veliku pažnju njemačke javnosti. U njemu su izvijestili o desničarskoj ekstremističkoj glazbi na nastavi, kukastim križevima na inventaru škole i vrijeđanju na školskim hodnicima.

„Malobrojni učenici stranog podrijetla i njihovi tolerantni školski drugovi u našoj školi suočeni su s izopćavanjem, maltretiranjem i prijetnjama nasiljem", napisali su nastavnici jedne osnovne i jedne srednje škole u blizini Cottbusa. Zato, kažu, ne žele više šutjeti i zahtijevaju više socijalnih radnika, više tečajeva za obuku nastavnika i više projekata za promoviranje demokracije u školama.

Heike Kleffner
Heike Kleffner ukazuje da bi fokus trebalo staviti na iskustva žrtava desničarskog nasiljaFoto: DW

Više od 500 mladih žrtve desničarskog nasilja

„Nažalost, to nisu izolirani slučajevi, već samo vrh ledenog brijega", kaže za DW Heike Kleffner. Ona je generalna direktorica Udruženja savjetovališta za žrtve desničarskog, rasističkog i antisemitskog nasilja. „Broj djece i mladih koji su postali žrtve antisemitskih i rasističkih napada u 2022. godine se udvostručio. Centri za pomoć žrtvama nasilja bilježe više od 520 slučajeva u kojima su djeca i mladi bili fizički ozlijeđeni."

Ukupno je registrirana 2.871 žrtva. Od toga je skoro 2.100 djece i mladih koji su bili žrtve desničarskih, rasističkih i antisemitskih napada – oko 700 više nego prethodne godine. Porast politički motiviranog nasilja, što se može vidjeti i u aktualnoj policijskoj statistici, obuhvaća ne samo fizičke napade, već i kaznena djela kao što su uvrede.

Strah od sljedećeg napada

To je „samo isječak iz zaista dramatične stvarnosti“, kaže Kleffner. U stvarnosti, broj napada je vjerojatno mnogo veći. „Znamo za previše slučajeva u kojima žrtve kažu da se plaše o tome govoriti u javnosti, jer počinitelji žive u susjedstvu. Plaše se i da će biti optuženi da su sami za to krivi", priča Kleffner.

Ona ističe da napadi te vrste često imaju dugoročne posljedice po žrtve. Kao primjer navodi osmogodišnjeg dječaka kojeg je jedan 71-godišnjak u veljači 2022. na rasnoj osnovi vrijeđao, gurao i udarao na bazenu u Tiringiji. „Dijete je zbog tog napada i dalje vrlo uznemireno, vrlo uplašeno i na terapiji. Obitelj s pravom strahuje za svoju sigurnost. Kažu: ’Ne znamo kada ćemo sresti sljedećeg muškarca ili ženu koji će nas iz rasističkih razloga vrijeđati, diskriminirati ili čak fizički ozlijediti'."

U ovom kampu u Brandenburgu napadnuti su učenici jedne berlinske škole
U ovom kampu u Brandenburgu napadnuti su učenici jedne berlinske školeFoto: Kai Horstmann/IMAGO

Prijetnje u ljetnom kampu

U Heidenseeu nedaleko od Berlina policija je prošle nedjelje uspjela spriječiti prerastanje uvreda i prijetnji u tjelesne ozljede. Razred jedne berlinske škole, s učenicima uglavnom migracijskog podrijetla, pripremao se u jednom kampu za ispit iz matematike. Kako se navodi, nekoliko mladih u nedjelju navečer rasistički je vrijeđalo učenike i prijetilo im nasiljem. Pod zaštitom policije, učenici i njihovi nastavnici napustili su kamp.

„Zaista je važan signal to što je taj razred smogao hrabrosti da podijeli iskustva koja je imao s desničarskim prijetnjama, desničarskim nasiljem i rasizmom“, kaže Heike Kleffner iz Udruženja savjetovališta za žrtve. „To je jedini način da se nešto zaista promijeni."

Dozvola boravka za žrtve desničarskog nasilja?

Kleffner poziva njemačku ministricu unutarnjih poslova Nancy Faeser da osigura dozvolu boravka za žrtve rasističkog i antisemitskog nasilja. „To humanitarno pravo na ostanak omogućilo bi da oni koji su napadnuti budu dostupni kao svjedoci tokom cijelog kaznenog postupka. I to bi bio jasan signal da je pravna država na strani onih koji su napadnuti." Stranka Ljevica je 2021. godine u parlamentu predstavila odgovarajući nacrt zakona, ali nije dobila podršku većine.

Ministrica Faeser rekla je da je incident u kampu „grozan“. „Također je bilo užasno to što su morali popustiti oni koji su napadnuti", istakla je Faeser predstavljajući u utorak najnovije podatke o politički motiviranom nasilju u Njemačkoj. Ona je pozvala na temeljnu istragu, sa ciljem da se tako nešto ne ponovi. U međuvremenu, služba sigurnosti vodi istragu zbog poticanja mržnje i prijetnji.

Nancy Faeser
Nancy Faeser: "Užasno je to što su morali popustiti oni koji su napadnuti"Foto: Nadja Wohlleben/Reuters

Govoriti o iskustvima

Prema navodima berlinskog Senata za obrazovanje, pogođenim učenicima i njihovim roditeljima već u ponedjeljak (8.5.) ponuđeni su termini za psihološku podršku. „Važno je da svi učenici i nastavnici imaju priliku da o tome što su iskusili razgovaraju s ljudima kojima vjeruju i, ako žele, s psiholozima i obučenim savjetnicima. O nesigurnosti, strahu i stalnom osjećaju ranjivosti koji može pratiti takvo iskustvo – posebno za one koji su pogođeni obiteljskom migracijom ili iskustvom bijega", kaže Kleffner.

Izvještaji o desničarskom nasilju pojedine analitičare podsjećaju na devedesete godine kada je val rasno motiviranih napada u Njemačkoj izazvao strah i teror. I tada kao i sada, prema statistikama, rizik da postanete žrtva takvog napada veći je u istočnonjemačkim pokrajinama nego u zapadnim.

Heike Kleffner, međutim, uočava bitnu razliku: „Prije deset, dvadeset ili trideset godina fokus nije bio na iskustvima onih koji su napadnuti i ozlijeđeni." To je sada u izvještavanju drugačije. „A to je i hitno potrebno“, kaže Kleffner, „jer oni koji su pogođeni tim problemom prečesto doživljavaju da se njihovoj perspektivi, njihovim iskustvima ne vjeruje ili se sumnja u njih." Oni koji su bili žrtve desničarskog nasilja često imaju povjerenje samo u savjetovališta za žrtve.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu