1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Beate Zschäpe, Uwe Böhnhardt i Uwe Mundlos
Beate Zschäpe, Uwe Böhnhardt i Uwe MundlosFoto: picture alliance / dpa

Desničarski teror u Njemačkoj: „NSU živi“

Hans Pfeifer
4. studenoga 2021

Kada je 2011. razotkrivena desničarska skupina NSU koja je ubila deset ljudi Njemačka je bila šokirana. Jedina preživjela članica je osuđena na doživotni zatvor, no je li NSU time stvarno nestao?

https://p.dw.com/p/42ZGP

Dva muškarca, jedna žena. Uwe Mundlos, Uwe Böhnhardt i Beate Zschäpe. Oni su 13 godina ubijali u ilegali. Bombe. Pljačke. Po cijeloj Njemačkoj. Nitko ih nije zaustavio. Nijedan policajac. Nijedna tajna služba.

Njihova serija ubojstava je jedinstveni slučaj u Njemačkoj. Ubijeno je devet muškaraca. Pogubljeni su na svojim radnim mjestima. Štand sa cvijećem. Zalogajnica. Ili krojačka radnja. Ustrijeljeni su usred bijelog dana. Zato što su migranti. Ovaj trio je ubio i jednu policajku.

Mundlos, Böhnhardt i Zschäpe su činili samozvano „Nacionalsocijalističko podzemlje" – NSU. „Djela umjesto riječi" – to je bio njihov moto. Ubojstvo i pljačka umjesto dugih rasprava. Oni su došli iz Jene u njemačkoj saveznoj pokrajini Tirinškoj. Njihov cilj je bio: rasističkim zločinima zaplašiti doseljenike u Njemačkoj i na kraju ih potjerati iz zemlje.

Neuer Gedenkort für Opfer des NSU
Spomen područje za prvu NSU-ovu žrtvu Envera Simseka u Zwickau. Nešto kasnije nepoznati počinitelji su srušili drvoFoto: picture alliance/dpa

Smrt nakon pljačke banke

4. studenoga 2011. službeno je nestao NSU. Uwe Mundlos i Uwe Böhnhardt izvršili su samoubojstvo u gradu Eisenachu u Tirinškoj. Policija ih je slijedila nakon pljačke banke. Nakon što je Beate Zschäpe doznala za smrt svojih drugova, podmetnula je vatru u zajedničkom stanu. Kao posljednje djelo NSU-a ona šalje video u kojem teroristi priznaju svoja djela. Četiri dana kasnije predala se policiji.

Otkrivanje tih desničarskih terorista izazvalo je 2011. politički potres u Njemačkoj. Jer, policija i mediji su 13 godina za ubojstva u prvom redu sumnjičili članove obitelji žrtava. Brojni visokorangirani pripadnici tajnih službi su otpušteni. Parlamentarni istražni odbori su trebali istražiti zašto su zakazali državni organi. Beate Zschäpe je 2018. godine zbog ubojstava osuđena na kaznu doživotnog zatvora. I četiri pomagača NSU-a su dobili zatvorske kazne. Otada se više nije čulo za NSU.

No Mehmet Daimagüler tvrdi: „NSU živi!" On je odvjetnik koji je na suđenju Beati Zschäpe zastupao obitelji žrtava. „NSU je mreža, mreža koja do danas postoji. Kada se pogleda struktura, uvijek iznova se nailazi na ista imena, na iste organizacije, od kojih su neke, doduše, u međuvremenu zabranjene, ali ti ljudi nisu nestali."

Mehmet Daimagüler
Mehmet Daimagüler: „NSU je mreža koja do danas postoji"Foto: picture-alliance/dpa/R.Vennenbernd

Legenda o triju

Prema službenom tumačenju pravosuđa, NSU se sastojao od trija Mundlos, Böhnhardt, Zschäpe. Njih je podržavao „ekstremno usko ograničeni krug malobrojnih pomagača", stoji u tužbi protiv Beate Zschäpe.

Sami teroristi su u svom videu u kojem priznaju djela izričito naznačili da sebe ne shvaćaju samo kao trio. Odmah na početku video-snimke se kaže: „NSU je mreža drugova s načelom: Djela umjesto riječi."

Nakon što su otkriveni, vlasti, novinari i antifašističke skupine su uvijek iznova nailazili na tragove koji vode prema desno-ekstremnoj sceni. Triju su brojni muškarci i žene pomagali krivotvorenim dokumentima ili iznajmljivanjem stanova za njih.

Osim toga, policija je u ostacima izgorenog stana pronašla brojne dokaze zločina. Na temelju njih je bilo jasno da su se ubojice intenzivno pripremale za svoja djela i svaki put najprije temeljito opservirale mjesta zločina.

Desničari šute

Martina Renner godinama se bavi NSU-om. Ona je kao zastupnica Ljevice bila članica parlamentarnog istražnog odbora koji je trebao razjasniti zašto je država zakazala u istrazi. Tamo je mogla saslušati brojne svjedoke, obitelji žrtava i stručnjake. „Vrlo je vjerojatno da je lokalna scena sudjelovala u djelima NSU-a. A pomagači su i dalje aktivni", tvrdi ona.

Martina Renner
Martina Renner: "Pomagači su i dalje aktivni"Foto: picture-alliance/dpa/F. Sommer

Istraga je teška. Jer svi šute. I to uspješno. U javnosti se uvriježila slika ubojitog trija. Martina Renner smatra da pravosuđe podržava taj dojam: „Reduciranje NSU-a na jednu ćeliju u skladu je s glavnim motivom kako se u Njemačkoj ophodi s desničarskim terorizmom. Jer, ako se izabere teza o pojedinačnim počiniteljima, ne moraju se postavljati pitanja o strukturama."

Zabrinjavajući porast desnog nasilja

Koliko su opasne desne strukture u Njemačkoj pokazuju i aktualne brojke sigurnosnih službi. Njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka, koja djeluje unutar zemlje, procjenjuje da je broj desnih ekstremista nakon razotkrivanja NSU-a 2011. godine porastao za 50 posto, na više od 33.000 osoba. Također je u istom razdoblju za 50 posto porastao i broj desničarskih kaznenih djela.

Kancelarka Angela Merkel je 2012. godine na komemoraciji za žrtve NSU-a obećala da će država djelovati protiv desnog terorizma. „Jer radi se i o tome da se učini sve što je moguće u našoj pravnoj državi kako se tako nešto nikada više ne bi ponovilo", rekla je Merkel.

Otada je u Hanauu jedan desni ekstremist ubio devet migranata, u Münchenu je desno-ekstremni počinitelj također ubio devetero ljudi, a u Kasselu je političara Waltera Lübckea ubio jedan desničar.

Spomen-obilježja za žrtve NSU-a uvijek iznova oskvrnjuju desni ekstremisti. I odvjetnik Mehmet Daimagüler već godinama živi s prijetnjama smrću. Počinitelji se nazivaju „NSU 2.0". Ni deset godina nakon razotkrivanja NSU-a još nije okončan desničarski teror u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme