Demokršćani ostaju najjača stranka na zapadu Njemačke

Prema preliminarnim rezultatima komunalnih (općinskih) izbora, Kršćansko-demokratska unija (CDU) ostaje najjača stranka s 33,3 posto glasova u najmnogoljudnijoj pokrajini Njemačke, gdje je od 28. lipnja 2022. na vlasti sa Zelenima.

Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW) Hendrik Wüst (CDU) izrazio je za javni servis ARD veliko zadovoljstvo ishodom: „Izborni cilj je postignut. Mi smo najjača stranka, mi smo broj jedan među lokalnim strankama. Rješenja i pragmatična politika“ kršćanskih demokrata pokazali su se uspješnima“. Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je osvojila 22,1 posto glasova.

Za CDU i SPD ovo su ipak najslabiji lokalni izbori još od osnutka pokrajine NRW 1946. godine. Ipak, demokršćani i socijaldemokrati ostvarili su znatno bolje rezultate nego što trenutno bilježe na saveznoj razini, prema istraživanjima javnog mnijenja. Na svim lokalnim izborima u NRW od 1999. godine CDU je izlazila kao najjača snaga.
No desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi najveće dobitke na ovim izborima: s 14,5 posto gotovo je utrostručila svoj rezultat iz 2020. godine. Zeleni su najveći gubitnici, iako trenutno stoje na 13,5 posto – što je minus od 6,5 postotnih poena. Ljevica bilježi 5,6 posto, dok FDP ima 3,7 posto glasova. Prema prognozama, izlaznost je bila 56,8 posto (2020: 51,9 posto).

Rezultati po gradovima

U većini gradova odluka o gradonačelnici ili gradonačelniku bit će donesena u drugom krugu izbora koji se održava za dvije sedmice – 28. rujna.

Düsseldorf – glavni grad pokrajine
Na izborima za gradonačelnika daleko najviše glasova (43,4%) dobio je Stephan Keller (CDU), a na drugom mjestu je Clara Gerlach (Zeleni) s 22,1%. U gradskom vijeću najjača snaga ostaje CDU s 33,1%, a slijede Zeleni (22,1%), SPD (15%) i AfD koja je osvojila 10,8%.

Köln – najveći i jedini milijunski grad u pokrajini
Berivan Aymaz (Zeleni) dobila je najviše glasova (28%) na izborima za gradonačelnicu, a drugi je Thorsten Burmeister (SPD) s 21,4%. Na izborima za gradsko vijeće: Zeleni 24,9%, SPD 20%, CDU 19,7%, Ljevica 10,9% i AfD 9,3%.

Duisburg
Na izborima za gradonačelnika u drugi krug idu Sören Link (SPD), koji je dobio 46%, i Karsten Groß (AfD), koji je dobio 19,7%. Na izborima za gradsko vijeće stvari stoje ovako: SPD 32,6%, AfD 21,2%, CDU 17,4%, Zeleni 9,1%.

Gelsenkirchen
Na izborima za gradonačelnika u drugi krug idu Andrea Hense (SPD), koja je dobila 37 posto glasova, i Norbert Emmerich (AfD), koji je dobio 29,8%. U gradskom vijeću: SPD 30,4%, AfD 29,9%, CDU 19,2%.

Lokalni izbori u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji održavaju se svake pete godine i na njima ne vrijedi cenzus od 5 posto. Pravo glasa ove nedjelje imalo je oko 13,7 milijuna građana starijih od 16 godina, koji su birali gradska i općinska vijeća, okružne skupštine, gradonačelnike i okružne načelnike u ukupno 427 općina. Birači su mogli birati između 20.000 kandidata koji predstavljaju pet glavnih stranaka, kao i regionalne ili lokalne skupine i nezavisne liste.

NRW je s 18 milijuna stanovnika najmnogoljudnije savezna pokrajina. Za usporedbu: sve savezne pokrajine koje su nekad bile dijelom Istočne Njemačke, broje oko 12,5 milijuna stanovnika.
Ovi izbori su prvi otkako je nova savezna vlada stupila na dužnost u svibnju ove godine i vrijede kao svojevrstan test raspoloženja i za saveznu politiku u Berlinu.

Najvažnija tema – ekonomska politika

Prema istraživanju instituta Infratest Dimap, 36 posto birača navelo je da im je ekonomska politika bila ključna tema na osnovi koje su se odlučili kome dati svoj glas. Potom slijede imigracija/integracija s 32 posto. Javna sigurnost (24%) i školski sustav (23%) bili su odlučujući za oko četvrtinu birača kada su se pitali kome će dati svoj glas.
Zaštita okoliša i klima bili su važni za svega 19 posto, dok su promet (16%), stambeno tržište i najamnine (14%), politika obitelji i skrb o djeci te tržište rada (13%) bili pri dnu liste. Najmanje presudno pitanje bilo je upravljanje novcem u gradovima i općinama (9%).

Nema naznaka zločina u vezi sa smrću sedam AfD-ovih kandidata

Smrt sedam kandidata dijelom ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) tijekom predizborne kampanje izazvala je brojne spekulacije na internetu, a oglasio se čak i milijarder i simpatizer stranke Elon Musk, koji je te smrti nazvao „čudnim“.

Dopredsjednica AfD-a Alice Weidel potaknula je teorije zavjere tako što je podijelila članak umirovljenog ekonomista Stefana Homburga, u kojem se tvrdi da je broj smrti kandidata AfD-a „statistički gotovo nemoguć“.

Međutim, Martin Vinzents, čelnik AfD-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, podržao je policiju navodeći da nema dokaza o bilo kakvom zločinu. On je, ipak, sugerirao da nagađanja o mogućim kriminalnim uzrocima smrti odražavaju „nemilosrdnu borbu koju protiv AfD-a njemačke vlasti vode već godinama“.

Iako je to bio najveći broj smrtnih slučajeva u jednoj stranci uoči ovih izbora, prema službenim podacima tijekom predizbornog razdoblja preminulo je i devet kandidata drugih stranaka.

Glasnogovornik izbornog povjerenstva Sjeverne Rajne-Vestfalije izjavio je za agenciju DPA da broj preminulih kandidata „nije značajno veći“ u usporedbi s ranijim kampanjama.

AfD je u posljednjim godinama zabilježila povijesni rast, postavši druga najsnažnija politička snaga na nacionalnoj razini, poslije demokršćana. Ali, s obzirom na to da nijedna stranka ne želi u koaliciju s AfD-om, ona je trenutačno najjača oporbena stranka u Bundestagu i nalazi se pod istragom domaće obavještajne službe zbog „sumnje“ na desničarski ekstremizam na nacionalnoj razini.