″Demokratska kultura Srbije daje znakove života″ | Politika | DW | 02.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

"Demokratska kultura Srbije daje znakove života"

Zašto građani Srbije već tjednima masovno prosvjeduju? I što konkretno žele? Odgovore na ta i neka druga pitanja daju istraživanja njemačke zaklade Friedrich Ebert i SeConS Grupe za razvojnu inicijativu.

Od početka prosinca pa do danas, najprije u Beogradu pa onda i u nizu ostalih gradova u Srbiji, subotom su na ulicama građani. Njihove prosvjede su mediji bliski vlasti redovno opisivali kao plaćenički projekt pojedinih oporbenih i tajkunskih figura. S druge strane, opozicija okupljena oko Saveza za Srbiju pokušava profitirati od prosvjednog potencijala, što joj, sudeći prema ispitivanjima javnog mnijenja, i ne polazi za rukom.

Bolji uvid u motivaciju građana dalo je istraživanje čije su rezultate nedavno javnosti predstavili  njemačka zaklada Friedrich Ebert (FES) i SeConS grupa za razvojnu inicijativu. 50 anketara je ispitalo 450 sudionika devetog po redu prosvjeda, održanog 2. veljače 2019.  Prema njihovim nalazima, građani koji prosvjeduju većinski nemaju povjerenja u oporbu, a ne žele ovakvu vlast. Direktor beogradske podružnice zaklade Friedrich Ebert, koja je bliska njemačkim socijaldemokratima, Max Brändle, za DW iz istraživanja izdvaja prodemokratsku motivaciju prosvjeda: „Građani smatraju da je demokracija u Srbiji u vrlo lošem stanju – ocjena je 2,1 od mogućih deset bodova. Na ulicu izlazi srpska srednja klasa zbog zabrinutosti za demokraciju u zemlji." Tumačeći rezultate ankete Max Brändle objašnjava da se većina građana, njih 77 posto, na demonstracijama poziva na građanski otpor Miloševiću iz devedesetih.

Protiv establišmenta

Max Brändle, Geschäftsführer Friedrich-Ebert-Stiftung (Torben Geeck)

Max Brändle

Partner njemačke zaklade u istraživanju bio je SeConS nezavisna organizacija stručnjaka, osnovana 2005. sa ciljem da doprinese dugoročnom sociološko-ekonomskom razvoju i poboljšanju životnih uvjeta pojedinaca i društvenih skupina u Srbiji i regiji. Direktor istraživanja u ovoj organizaciji Slobodan Cvejić je na prezentaciji rezultata rekao da je riječ o prosvjedima protiv političkog establišmenta, protiv prethodne i aktualne političke elite. Za DW je precizirao: „Kontrola medijskog prostora od strane sadašnje vlasti, korupcija u njenim redovima i želja za smjenom sadašnje vlasti su direktno istaknuti, reakcija na prethodne režime se javlja posredno, kroz detaljnije ispitivanje političkog profila sudionika prosvjeda."

Čak 77 posto sudionika ima fakultetsku diplomu ili studira. Skoro polovica njih (43 posto) je mlađa od 30 godina, a još 37 posto su u starosnoj dobi do 50 godina. Onda ne treba čuditi činjenica da je internet kao sredstvo slobodne komunikacije doprinio omasovljenu prosvjeda. Slobodan Cvejić kaže: „Internet je u slučaju ovih prosvjeda izuzetno značajan i po tome oni liče na druge "post-demokratske" prosvjede u svijetu. Sudionici su urbana i dobro obrazovana populacija, oni svi koriste internet. Ako bi se prosvjed širio na druge slojeve, možda bi internet igrao manju ulogu, ali prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Srbiji je u 2018. godini 73,4% građana koristilo internet, ako ne preko kompjutora, onda preko mobilnih telefona, koji i jesu važnija digitalna alatka u ovom slučaju.”

Tko će predvoditi prosvjede?

Slobodan Cvejić (Privat)

Slobodan Cvejić

Istraživanje konstatira da prosvjedi poprimaju obrise društvenog pokreta i da imaju izgleda da potraju. Pri tome je za Maxa Brändlea glavno otvoreno pitanje odnos oporbenih političkih stranaka i građana: „Neizvjesno je hoće li Savezu za Srbiju uspjeti da dinamiku prosvjeda pretvori u politički kapital, kao i tko će unutar Saveza prevladati – demokratsko krilo ili krajnja desnica." Direktor FES-a dodaje da istraživanje ipak jasno pokazuje kako većina građana koji mirno prosvjeduju nisu pristaše krajnje desne političke grupacije Dveri. Čak 55,6 posto sudionika prosvjednih šetnji nije stranački opredijeljen. Apsolutna većina ispitanih građana ne vidi nikoga na političkoj sceni tko bi zastupao njihove interese.

Onda se postavlja logično pitanje: postoji li mogućnost da se ovaj društveni pokret samostalno politički artikulira i to mimo oporbe? Slobodan Cvejić odgovara: “Da, na primjer ako bi Građanski front uspio organizacijski odgovoriti ovom izazovu, mislim da bi imao odličnu šansu da se pojavi kao nova politička snaga. Ne mislim da bi to išlo kroz distanciranje od oporbe, pogotovo ne kroz sukob s njom, neka vrsta suradnje s nekim strankama oporbe bi bila korisna za Građanski front, ali ima prostora da on bude samostalna politička opcija.”

Građanski front je politička grupacija koja okuplja lokalne inicijative. Njihov cilj je da mobiliziraju građane protiv nedemokratskog odlučivanja o životnim pitanjima u Beogradu, Pančevu, Kraljevu i drugim gradovima u Srbiji.

Pogledajte video 02:34

Protiv Vučića - za bolju Srbiju

Čemu se nadaju pobunjeni građani?

Na pitanje koji su očekivani rezultati prosvjeda, najviše sudionika vjeruje da će u kraćem ili dužem roku oni dovesti do povećanja medijskih sloboda (65%), do smjene vlasti (62%) i do više demokracije (58%). Slobodana Cvejića je u rezultatima iznenadila veoma niska podrška bilo kojoj od oporbenih stranaka ali i „jak prosvjedni identitet , odnosno identifikacija s prosvjedima iz 1990-ih i od skorijih s pokretom Ne davimo Beograd i Protestima protiv diktature". A kao najznačajniji doprinos istraživanja on vidi stvaranje činjenične osnove za razumijevanje prosvjeda:"Potrebni su uvjerljivi podaci da bismo ispravno razumjeli ciljeve i političku orijentaciju sudionika, a samim tim i društvenu ulogu i maksimalni politički doseg ovog prosvjeda."

Max Brändle sumira svoje viđenje rezultata istraživanja: „Uzmemo li u obzir urušavanje demokratskih institucija posljednjih nekoliko godina, ovim prosvjedima demokratska kultura Srbije daje znakove života."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic