1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Debata o promjenama u Vijeću sigurnosti UN-a

Erol Avdović, New York1. kolovoza 2007

Nešto prije dvije godine tadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan, lansirao je svoju političku platformu za reformu UN-a pod nazivom "In Larger Freedom" (u prijevodu u većoj slobodi).

https://p.dw.com/p/BOrA
Vijeće sigurnosti (AP Photo)Foto: AP

Taj pokušaj je tada podrazumijevao i najozbiljniji institucionalni okvir za dugo zagovarano proširenje Vijeća sigurnosti, sa sadašnjih 15, na moguće 24 zemlje članice. U taj bi broj bile uključene i četiri nove stalne članice ovog najvažnijeg izvršnog tijela Ujedinjenih naroda.
Danas, dvije godine kasnije, u UN-u su ponovno na dnevnom redu reforme Vijeća sigurnosti. Krajem srpnja skupšina UN-a je raspravljala o načinima kako postići proširenje Vijeća sigurnosti. Među zagovornicima reformi je osim Cipra. Čilea, Nizozemske, Tunisa i Liechtensteina, bila i Hrvatska. Njemačka se, kako se to pokazalo na ovogodišnjoj ljetnoj raspravi, zalaže za novi pristup oko proširenja Vijeća sigurnosti

Annanovu su inicijativu, te, 2005, zdušno su prihvatile Brazil, Indija, Japan i Njemačka. Njihov zajednički pokušaj, da postanu novim, stalnim članicama Vijeća sigurnosti, dobio je i ”povijesno ime”: Skupina G-4. Pokazalo se medjutim, da je inicijativa ove četiri velike ekonomske i populacione sile, umalo izazvala”diplomatski rat” na East Riveru. Protiv Japana su se odmah oglasili Kina, Sjeverna i Južna Koreja. Navodno samo, zbog neraščišćenih povjesnih računa iz Drugog svjetskog rata, kada je ”Zemlja Izlazećeg sunca”, bila okupatorska sila u ovim državama. Uzald je bilo, što se Washington, kada je riječ o proširenju Vijeća sigurnosti, prije dvije godine, pokazao sklonim Tokiju, pozitivno ga izdvajajući od Berlina, Brazilije i New Delhia. Kina je ostala neumoljiva!

PUNO PROTIVNIKA – MALO SAVEZNIKA

Protiv Indije je bio Pakistan, ali i još neke zemlje iz skupine "United for consensuss", (Ujedinjenini za konsenus). No, tu je bio i do kraja neartikulirani blok afričkih zemalja, okupljenih oko Skupine 77, (zapravo 132 zemlje u razvoju). Afrika je ostala podjeljena i oko svojih kandidata: Južne Afrike i Nigerije, te Egipta, koji se sve manje spominje. Niti sa južnoamerikancima nije išlo glatko! Brazilskoj kandidaturi suprostavile su se dvije super sile sa tog kontinenta: Argentina i Mexico.

Za stalno članstvo Njemačke u Vijeća sigurnosti, bile su mnoge zemlje uključujući Francusku i Veliku Britaniju, a ni Moskva se nije protivila. Nešto manje entuzijazma pokazale su Italija i Nizozemska, koje su željele, da se o dodadtnom, trećem europskom sjedalu u Vijeću sigurnosti razmišlja, tek na temelju zajedničkog predstavljanja cijele EU.

Njemačka je ipak ostala nacionalno zainteresirana za svoje stalno mjesto u VS-u UN-a, ii pored toga što je već tri puta bila nestalna članica. Ove je 2007, očigledno izabrala novi, pragmatičniji pristup za dolazak do davno inaoguriranog cilja. Veleposlanik Njemačke na East Riveru, Thomass Matussek, o tome, za Radio Deutsche Welle, izmedju ostalog kaže:

NJEMAČKA IZABRALA NOVI PUT

”Svi mi radimo za iste ciljeve, iako medju nama ima, možda malih razlika u tehničkim pitanjima. Ali, ovo što mi želimo, da se ove reforme, ovaj put doista dogode! Nema koristi, da se samo ponavljaju maksimalistički stavovi, (oko uvećanja VS-a --- op. aut.), a da se na koncu, opet ništa ne dogodi. Pitanje ostaje, koji je najpametniji, najintiligentniji način, da se stigne od točke A do točke B”?

Matussek dodaje, kako je sada, ”ima mnogo argumenata da se povjeruje, da je naš (njemački) stav ispravan, i da ga treba prihvatiti”. Radi se o dugoročnoj, ali ipak privremenoj soluciji, po kojoj bi Njemačka postala ”polustalna ćlanica” Vijeća sigurnosti, u vremenu, kako to Matussek predvidja, "od 12 godina". Nakon toga bi, posebna Reviziona komisija UN-a, o svemu ponovo raspravljala.

Za razliku od glavnog njemačkog diplomate na East Riveru, japanski veleposlanik u UN-u, Kenzo Oshima, kaže da se Tokio, i pored dobre suradnje s Berlinom oko ovih pitanja, ipak ne slaže -- s privremenim statusom oko stalnog članstva u Vijeću sigurnosti. Za RDW, veleposlanik Oshima, biranim diplomatskim riječima dodaje:

”Ostajemo dakle pri svome, da želimo trajno uvećanje Vijeća sigurnosti u obje kategorije, i medju stalnim i medju nestalnim članicama ovog tijela UN-a”. Japanski veleposlanik priznaje izvjesne razlike u pristupu, ali naglašava, kako je i njemački prilaz, u biti na fonu onoga što su Berlin i Tokio, prije dvije godine započele skupa s Brazilom i Indijom.

KANDIDATI I DALJE OPTIMISTI

I pored toga što se u UN-u mnogo toga odvija ”puževim korakom”, sa svoje strane, veleposlanik Matussek pokazuje priličan optimizam. On smatra, da će novi njemački pristup u UN-u, po kome se Berlin već složio na ”privremeno”, ali dugoročno članstvo u VS-u, deblokirati Opću skupštinu. Ovaj najbrojniji organ UN-a, koji se sastoji od svih 192, zemlje članice Svjetske organizacije, zapravo se nije pomjerio s mjesta oko reformi Vijeća sigurnosti već više od 10 godina.

”Imamo razloga vjerovati, da će se ta rasprava dovršiti u okviru naredne 62-ge debate Opće skuptine”, ustvrdio je Matussek za RDW. Dodao je kako su pomenute oponirajuće regionalne skupine, sada sklonije konsensusu nego prije. No, ovaj optimizam njemačkog diplomate, trebalo bi, kako to kažu dobro obavješteni analitičari, tek provjeriti u stvarnosti.