Dani Balkana u Münchenu
13. ožujka 2019
Simbolično, 8. ožujka na Dan žena, u Münchenu su svečano otvoreni ovogodišnji Dani Balkana (Balkantage 2019.). To je manifestacija kulture zemalja s područja balkanskog poluotoka koju je 2007. godine pokrenula i osmislila Sadija Klepo, osnivačica i počasna predsjednica humanitarne organizacije „Hilfe von Mensch zu Mensch" ("Pomoć čovjeka čovjeku”).
U širokom dijapazonu njenih humanitarnih aktivnosti ideja o osnivanju manifestacije ovakve vrste bila je višestruko dalekovidna, jer je s jedne strane njemačkoj publici pružila mogućnost da bolje upozna kulturna postignuća umjetnika s područja Balkana, a s druge njihovim sunarodnjacima koji žive i rade u Münchenu jedinstvenu priliku da se susretnu i okupe tokom festivalskih dana i sami predstave u svjetlu svojih raznolikih kulturoloških identiteta koje su ponijeli u svojim doseljeničkim, „gastarbajterskim" ili izbjegličkim prtljagama iz zemalja svog porijekla.
Kulturna i privredna balkansko-njemačka razmjena
Pod motom „Balkan – područje mogućnosti" ovogodišnji minhenski Dani Balkana nastoje odgovoriti na pregršt aktualnih pitanja: Koje potencijale ima balkanska regija? Pod kojim uvjetima bi zemlje zapadnog Balkana mogle postati članice Europske unije i kada? Kako migranti s Balkana, koji žive i rade u Njemačkoj, mogu doprinijeti tom procesu? Kako bi svi građani mogli profitirati od kulturne i privredne razmjene između balkanskih zemalja i SR Njemačke? Odgovore na ova pitanja, kako se nadaju organizatori, svi zainteresirani će moći potražiti kroz izložbe, filmske projekcije, kazališnih predstava, koncerata, rasprava i literarnih manifestacija koje se održavaju do kraja ožujka.
Na jedno od ključnih pitanja koje glasi: Zašto se, u trenutku kada se mnoštvo mladih, obrazovanih ljudi s područja bivše Jugoslavije odlučuje na nesigurni i neizvjesni dolazak u Njemačku u potrazi za boljim životnim okolnostima, neki od njih odlučuju na ostanak u svojim zemljama i pored svih nepovoljnih prilika, a neki od uspješnih na povratak iz inostranstva u zemlje porijekla?, tražio se odgovor već na početku ove manifestacije, odmah nakon njenog svečanog otvorenja, tokom zanimljive podijumske rasprave na kojoj su sudjelovale znanstvenice i znanstvenici različitih grana, a koji dolaze sa zapadnog Balkana.
Prestati govoriti o tome kako „krvari Balkan"
Iako mnoga pitanja i nakon ove diskusije, lucidnih zapažanja i autentičnih iskaza ovih mladih i uspješnih ljudi, ostaju otvorena, jedan od zaključaka koji se nameće je želja da Europska unija učini više za ovu regiju kako bi se spriječio masovni odlazak mladih i obrazovanih ljudi, odnosno kako bi život na tom prostoru bio život dostojan čovjeka.
Namjera organizatora ovogodišnjih Dana Balkana, kako je istakla Sadija Klepo, osnivačica i kreatorica ove manifestacije, koja je i sama dospjela u Njemačku 1992. godine, nošena izbjegličkim valom, je da se promijeni rakurs promatranja, odnosno da se ne govori kao nekoliko prošlih godina samo o tome zašto Balkan još uvijek "krvari” i zbog čega mladi ljudi bježe s tih prostora, nego da se ukaže na mogućnosti koje postoje na tom području. Njena iskrena želja je da se mladima pošalje jasna poruka da je područje Balkana, usprkos svemu, područje na kojem postoji šansa za normalan život. U razvijenim zapadnim zemljama, kako ističe Sadija Klepo, mladi plaćaju skupe stanove i agencije, zarađuju malo, odvojeni su od svojih obitelji, a često su prisiljeni da, iako su obrazovani i kvalificirani, rade teške, najjednostavnije, često manje plaćene poslove.
Više pozornosti za Balkan
Stoga bi se, kako smatra, za tu problematiku trebali zainteresirati i njemački građani, a njihovi političari natjeraju da o tome razmišljaju i angažiraju se na pronalaženju adekvatnih rješenja, kako bi se pomoglo da se mladim ljudima otvore perspektive u zemljama njihovog porijekla, a područje Balkana uključi u suvremene svjetske tokove. U tom smislu Sadija Klepo se neumorno i predano bori protiv svih podjela, isključivosti i animoziteta proisteklih nakon raspada Jugoslavije, duboko vjerujući da će mladi ljudi koji su stekli neprocjenjiva iskustva u razvijenim zapadnim zemljama nakon povratka u zemlje porijekla doprinijeti civilizacijskom procesu "europeizacije Balkana”.
Kako je u tekstu o tragičnom usudu Balkana objavljenom u francuskom listu "Le Monde” zapisao albanski pisac Ismail Kadare, Balkanski poluotok, koji je iznjedrio zapadnu civilizaciju, oduvijek je predstavljao pogodnu pozornicu za tragediju antičkih razmjera. Prema njegovim riječima razvijeni sjeverozapadni dio Europe je predugo okretao glavu od Balkana, zanemarivao ga, pa čak i prezirao. Da je Europa poklonila samo malo više pažnje svom jugoistočnom dijelu, mozaiku njegovih naroda, jezika, religija i kultura tako bogatih, a u isti mah tako različitih, možda bi svi užasi koji su se dogodili bili izbjegnuti, naveo je Kadare.
U kontekstu tog Kadareovog zapisa, Dani Balkana u Münchenu već 13. godinu za redom kontinuirano doprinose tome da Njemačka i Europa poklone više pozornosti ovom prostoru.