Dan pobjede u Rusiji uz skromnije vojne parade

Tradicionalna parada povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, 9. svibnja 2026. u Moskvi bit će održana u smanjenom opsegu. Vojna vozila neće prolaziti preko Crvenog trga, a neće sudjelovati ni kadeti vojnih škola i nekih drugih vojnih postrojbi.

Ministarstvo obrane Rusije ovu odluku obrazlaže „aktualnom situacijom na terenu". Glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, izjavio je da vojna tehnika neće biti korištena tijekom svečanosti zbog „terorističke prijetnje" koja dolazi iz Ukrajine.

Prema pisanju ruskog portala Fontanka, ni u Sankt Peterburgu neće biti održana uobičajena vojna parada. „Neće se vidjeti čak ni restaurirani tenk T-34, koji je prethodnih godina po tradiciji prvi prolazio", navode novinari. Umjesto tri tribine, na Dvorskom trgu bit će postavljena samo jedna, s oko 300 mjesta. Kako piše Fontanka, među uzvanicima će biti veterani „specijalne vojne operacije", kako se u Rusiji naziva rat protiv Ukrajine.

U pojedinim ruskim regijama masovni događaji povodom Dana pobjede potpuno su otkazani.

Odustajanje od vojne tehnike

Markus Reisner, austrijski povjesničar s Vojne akademije u Bečkom Novom Mjestu, smatra da je nedavni ukrajinski napad na Perm pokazao „da je Ukrajina praktično sposobna pogoditi bilo koju metu u zapadnoj Rusiji". „Unatoč gustoj protuzračnoj obrani oko Moskve, rizik od masovnog napada sve više raste", kaže ovaj stručnjak za DW.

I dodaje da se oprema i tehnika, kao i logistika potrebna za njihovo premještanje, koriste i troše na fronti. Zbog toga ih nema na paradi. „Ne zbog terorističke prijetnje o kojoj govori Peskov, već zato što rat troši sve resurse", objašnjava stručnjak i ističe: „Rusija i dalje ima dovoljno tehnike, ali logistika potrebna da se ona prebaci s jednog mjesta na drugo predstavlja nerazmjerno velik napor."

Međutim, vojni analitičar Jan Matvejev smatra da ruske oružane snage, izuzev protuzračne obrane, raspolažu s dovoljno vojne opreme. „Tenkovi, oklopna vozila, borbena vozila pješaštva i topništvo trenutačno se na fronti koriste u ograničenom opsegu. Moguće je osigurati tehniku za paradu", kaže on za DW. Najvjerojatnije se Kremlj pribojava da bi uporaba tehnike paradu mogla pretvoriti u metu ukrajinskih snaga, pretpostavlja Matvejev.

„Drugi razlog je i to što vlast, s obzirom na neuspjehe u ratu, ne želi skretati previše pozornosti na vojnu opremu kako dodatno ne bi iritirala već nezadovoljnu javnost", dodaje on. Matvejev napominje da je protuzračna obrana ruske prijestolnice do sada uspješno odbijala ukrajinske napade dronovima, ali da nije moguće predvidjeti što bi se dogodilo u slučaju masovnog napada.

„Uvijek postoji rizik da jedna ili tri bespilotne letjelice probiju obranu. Sve druge mjere, kao što je gašenje interneta, sigurno ih neće zaustaviti", kaže Matvejev.

Značaj parade za državnu vlast

Povjesničar Alexey Uvarov s Ruhrskog sveučilišta u Bochumu ukazuje na to da se vojne parade povodom Dana pobjede u postsovjetskoj Rusiji u velikoj mjeri oslanjaju na praksu komunističkih parada za Prvi maj i godišnjicu Oktobarske revolucije.

On podsjeća da 1990-ih godina, u vrijeme predsjednika Borisa Jeljcina, parada 9. svibnja još nije bila redovit događaj: „1995. i 1996. vlast je pokušavala prisvojiti temu 'Velikog domovinskog rata'". Prema njegovim riječima, cilj je bio „privući komunističko biračko tijelo i okupiti različite slojeve društva, uključujući i one koji nisu podržavali Jeljcina".

Velika pozornost posvećivala se i stranim gostima. Na paradi 2005. i 2010. prisustvovali su europski državnici, predsjednik SAD-a George W. Bush (2005.), kineski predsjednik i mnogi drugi. Tijekom vremena, značaj stranih gostiju na godišnjoj paradi je opadao, danas imaju sporednu ulogu, navodi Uvarov. U prvi plan došla je demonstracija „normalnosti i kontrole". „Parada je dio simboličkog repertoara vlasti, kao i novogodišnje obraćanje predsjednika", objašnjava on.

Koliko je parada važna za rusku vlast, pokazala je i 2020. godina, smatra Uvarov. Unatoč pandemiji koronavirusa parada je tada održana. Kao i danas, Kremlj je želio pokazati da ima situaciju pod kontrolom.

„Parada se mora održati, jednostavno zato što mora. Ona služi održavanju privida normalnosti, čak i kada se ta normalnost već urušava", ističe on.

„Sjećanje na Drugi svjetski rat i pobjedu Sovjetskog Saveza središnji su instrument politike sjećanja u Kremlju. Ti narativi značajno učvršćuju legitimnost režima. Čak se i sadašnji rat s Ukrajinom često tumači kroz paralele s tim ratom", kaže politolog Ivan Fomin za DW. To objašnjava nastojanje Kremlja da „očuva poznate forme i ritam obilježavanja".

Utjecaj izmijenjene parade

Fomin ne vjeruje da će smanjena parada značajno utjecati na popularnost Vladimira Putina ili povjerenje u državnu vlast. „Ona bi mogla predstavljati još jedan simptom nesposobnosti države da u potpunosti odgovori na aktualne izazove i da u ratnim uvjetima održi normalan život", smatra stručnjak. Takvi znakovi, međutim, postoje i bez parade: „blokade interneta, napadi dronovima i slično".

Istodobno, u očima mnogih građana, parada bi mogla izgubiti na značaju. Publika koja je ranije dolazila zbog vojne tehnike možda to ove i narednih godina više neće činiti.

Fomin smatra da bi i izjave Dmitrija Peskova, koji je smanjenje parade povezao s mogućim akcijama ukrajinske vojske, mogle utjecati na javnost. S jedne strane, to ukazuje da vlast ne može u dovoljnoj mjeri osigurati prijestolnicu. S druge strane, može proizvesti suprotan učinak i dodatno potaknuti antiukrajinsko raspoloženje.

„Građani bi to mogli doživjeti kao narušavanje uobičajenih svečanosti od strane Ukrajine, kao gubitak mogućnosti da obilježe važnu obljetnicu. Reakcije će biti različite", zaključuje politolog.