Crveni tepih za despota | Politika | DW | 29.09.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Crveni tepih za despota

Prijam Recepa Erdogana uz sve počasti je moralni bankrot Njemačke. Diktatori se ne primaju na banket – oni zaslužuju tek čašu vode ako umiru od žeđi, piše u autorskom tekstu za DW pravnica Seyran Ates.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je već dugo na meti kritika, optužen je da krši ljudska prava, hapsi oporbenjake i kritičare (bilo iz svoje zemlje ili strane branitelje ljudskih prava i novinare), vojno intervenira u Siriji i na jugoistoku Turske, gura tursko gospodarstvo u krizu i predvodi stranku koja zagovara politički islam te prima novac od stranih islamističko-ekstremističkih krugova.

I baš taj čovjek je stigao u Njemačku i glavna je ličnost na otvaranju nove središnje džamije turske organizacije DITIB u Kölnu.

Seyran Ates (picture alliance/NurPhoto/E. Contini)

Seyran Ates oštro kritizira Erdoganovu politiku

Začudo, za takvog političara je njemački predsjednik upriličio i državni banket. Jednom brutalnom diktatoru se ukazuju sve počasti s licemjernim obrazloženjem kako treba poboljšati odnose s Turskom, kako dvije zemlje trebaju naći put zbližavanja. A većina medija potpuno nekritično preuzima tu logiku.

Zar određeni dijelovi njemačke politike baš ništa nisu naučili? S diktatorima se ne jede za svečanim stolom, niti se s njima pije čaj. Oni zaslužuju u najboljem slučaju čašu vode ako umiru od žeđi. Ne više od toga.

DITIB je produžena ruka turske vlade

DITIB je dio turske vjerske ustanove Diyaneta koja je izravno ovisna o turskoj vladi. Koliko to puta treba ponoviti? Tu se nikako ne radi o neproblematičnoj islamskoj organizaciji iz Njemačke! Upravo sada, za vrijeme aktualnih vojnih sukoba, u određenim džamijama DITIB-a se drže politički borbeni govori u kojima se muslimani zaklinju na turski nacionalizam i rat.

I neprihvaćanje ravnopravnosti spolova, antisemitizam, homofobija, propagiranje političkog islama i mnoge druge teme su u izravnoj vezi s DITIB/Diyanetom. Ideološku hranu za sve to daje Diyanet. Djeca su 2016. dobila u ruke užasavajući strip DITIB/Diyaneta u kojem se slavi mučenička smrt. Više je nego očigledno da DITIB/Diyanet u Njemačkoj politički djeluje za tursku vladu.

Okupljeni ljudi na otvorenju ispred DITIB-ove džamije (Reuters/W. Rattay)

Erdogan je nakon banketa sa Steinmeierom i susreta s kancelarkom odletio u Köln gdje je otvorio veliku središnju DITIB-ovu džamiju

Treba pozdraviti to što Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka sada provjerava treba li DITIB nadzirati – to se odavno trebalo dogoditi.

Erdoganovo i Diyanetovo shvaćanje islama, u kombinaciji s turskim nacionalizmom, nespojivo je s vrijednostima EU-a i njemačkog Ustava, i nema što tražiti ni u Njemačkoj ni u Europi. Agitiranje DITIB/Diyaneta je podijelilo Turke u Njemačkoj na protivnike i pristaše Erdogana, što se odmah tretira kao podjela na „dobre muslimane" (Erdoganovi birači) i „loše muslimane" (Erdoganovi protivnici).

To što jedan autoritarni islamistički vlastodržac kao što je Erdogan otvara novu središnju džamiju u Njemačkoj, svjedoči o bijedi Njemačke. To je slavlje kojim se političkom islamu i turskom nacionalizmu otvara put u društvo. Slavi se mjesto na kojem se vjerska sloboda shvaća samo kao sloboda vlastitog shvaćanja vjere i nacionalizma.

Propovijedanje islama koji je u suprotnosti s njemačkim ustavom

Čitava manifestacija dobiva legitimaciju nazočnošću turskog predsjednika i njegove svite koju većinom čine vlašću opsjednuti islamisti, ali i nazočnošću njemačkih političara koji podržavaju taj spektakl – i politički izopćavaju one koji to kritiziraju.

Kakve to posljedice ima po integracijsku politiku u Njemačkoj? U mnogim džamijama DITIB/Diyaneta se propovijeda islam koji je u suprotnosti s njemačkim ustavom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima. To je za njemačku integracijsku politiku neprihvatljivo, kontraproduktivno i stvara više novih problema nego što donosi rješenja za stare.

Prosvjedi Erdoganovih kritičara u Kölnu (picture-alliance/dpa/O. Berg)

Brojni su za vrijeme njegovoga posjeta Njemačkoj demonstrirali protiv Erdoganove politike - kao ovdje u Kölnu

Zar referendum o turskom ustavu od prošle godine nije bio dovoljno alarmantan, kad se vidjelo koliko Turaka u Njemačkoj i drugim zemljama EU-a daje svoj glas jednom autokratu? Mora li taj islamistički vlastodržac sada i u Njemačkoj dobiti pozornicu za svoje političko insceniranje?

Pozdravljam sve hrabre ljude koji se nisu htjeli odazvati na poziv na večeru s Erdoganom. Da sam, kao nositeljica Ordena prve klase zasluga za Njemačku, koja tu i tamo dobiva pozive na takve bankete, zamoljena za sudjelovanje, isto tako bih ga odbila. I otišla na demonstracije protiv Erdogana. Zločinci ne zaslužuju osmijehe.

*Seyran Ates je pravnica, spisateljica i braniteljica ljudskih prava tursko-kurdskog podrijetla. Inicijatorica je i suosnivačica džamije „Ibn Rushd Goethe" u Berlinu koja se bori za sekularni i liberalni islam.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android