Crna Gora: mnoštvo problema i barem jedna pozitivna stvar | Politika | DW | 01.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Analiza

Crna Gora: mnoštvo problema i barem jedna pozitivna stvar

Godinu dana je prošlo otkako je Đukanovićev režim, nakon tri desetljeća vladavine, doživio povijesni poraz. Međutim, situacija u Crnoj Gori daleko je od stabilnosti.

Izbori u Crnoj Gori (30.8.2020.)

Izbori u Crnoj Gori (30.8.2020.)

Za Crnu Goru je 30. kolovoz datum od neprocjenjivog značaja. Na taj dan, prije godinu dana, ljudi su po prvi put u povijesti te zemlje mirno smijenili vlast na parlamentarnim izborima. Prije toga je autokratski lider Milo Đukanović sa svojom Demokratskom partijom socijalista (DPS) vladao čitava tri desetljeća – to je najduža era jednostranačke vlasti u postkomunističkoj Europi.

Đukanović, koji ostaje predsjednik do 2023, pretvorio je od 1991. tu zemlju s oko 640.000 stanovnika u neku vrstu privatne države za sebe, svoju obitelj i uski krug prijatelja i poslovnih partnera. Pod njegovom vladavinom cvjetali su korupcija, organizirani kriminal, pranje novca, šverc droge i cigareta. Izbori su bili lažirani, kritičarima režima se prijetilo, fizički su napadani, a neki su i ubijeni.

Spor oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti prošle godine doveo je do višemjesečnih protesta, a na koncu i do preokreta na parlamentarnim izborima 30.8.2020. Bio je to vrlo važan signal za čitavu regiju zapadnog Balkana, kojim dominiraju korumpirane partijske klike.

Milo Đukanović

Milo Đukanović

Olakšanje i gomila novih problema

Nakon izbora, okupila se koalicija protivnika DPS-a s izrazito suprotstavljenim političkim stavovima – od srpskih nacionalista, do proeuropski orijentiranih socijalno-liberalnih i zelenih stranaka. Očekivanja od nje bila su jako velika, ali istovremeno i puna skepse. Pa i sada, godinu dana nakon izbora, raspoloženje u zemlji je pomiješano, a politička situacija prilično napeta.

Ipak, mnogi i danas odahnu pri pomisli da je vladavini DPS-a došao kraj. Tako se osjeća i najpoznatija crnogorska aktivistkinja civilnog društva koja se angažira u borbi protiv korupcije. Vanja Ćalović-Marković godinama je primala prijetnje smrću i bila žrtva prljavih kampanji Đukanovićevog režima. Za DW kaže: „Iako se osjećam mnogo slobodnije, ipak sam očekivala mnogo više pozitivnih stvari. Umjesto toga, sada imamo gomilu novih problema."

Teško naslijeđe

Iako vlada stručnjaka pod premijerom Zdravkom Krivokapićem od prosinca prošle godine stalno najavljuje reforme i članstvo u EU-u do 2025., ona uglavnom djeluje bez plana. To je razočaralo mnoge građane. Pored toga, vladi nedostaje i podrška iz vlastitih redova. Najveći koalicijski partner, prosrpski konzervativno-desničarski savez Demokratski front (DF), spori se s Krivokapićem po brojnim unutarnjim i vanjsko-političkim pitanjima, već mjesecima traži ostavku premijera i bojkotira inicijative zakona koje donosi vlada.

Crna Gora se suočava s kompliciranim nasljeđem: pravosuđe, javno tužilaštvo i organi sigurnosti politički su kontrolirani desetljećima. Nova vlada do sada je uspjela promijeniti rukovodeći kadar samo u nekoliko slučajeva, a odlučujuće pravosudne i administrativne reforme još uvijek su na čekanju.

Potpredsjedniku vlade prijete smrću

Rezultati su polovični i kada je riječ o borba protiv organiziranog kriminala, koji je u Crnoj Gori iznimno moćan. Neke vođe narko-klanova, koji već godinama haraju europskim tržištem kokaina, su doduše uhićeni. U njihovim krvavim ratovima do sada je poginulo oko 50 ljudi, uključujući i dvije osobe u Njemačkoj.

Apsurdno je to što je jedan od najvidljivijih rezultata borbe protiv organiziranog kriminala to što potpredsjednika vlade Dritana Abazovića iz pokreta URA već mjesecima danonoćno moraju čuvati brojni tjelohranitelji. Abazović je zadužen za borbu protiv organiziranog kriminala i dobio je brojne prijetnje smrću nakon što je odbio primiti mito od mafije.

Nedostatak vizije i plana

Aktivistkinja Vanju Ćalović-Marković smatra da je „Đinđićev scenarij“ u Crnoj Gori moguć – bivšeg reformski orijentiranog premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. ubila je mafija, pri čemu je logistička podrška stigla iz obavještajnih krugova.

„Organizirani kriminal još uvijek je duboko infiltriran u državne strukture i tako dolazi do mnogih informacija“, kaže Ćalović-Marković. Ona zna o čemu govori – nevladina organizacija MANS koju je ona osnovala otkrila je na desetine slučajeva organiziranog kriminala i korupcije.

Ćalović-Marković trenutno vodi Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije koji je nedavno osnovala vlada. Ona se ne nada previše da će se uskoro ostvariti uspjeh u borbi protiv korupcije i da će se organi sigurnosti očistiti. „Te strukture su stare trideset godina“, kaže. „Mnogi od novih ministara nemaju iskustvo u rukovođenju administracijom, nisu svjesni razmjera problema, a uz to ih i sabotiraju stari kadrovi. Sve u svemu, vladi nedostaju vizija, koncept, dosljednost, a dijelom i politička volja.“

Novi-stari spor oko nacionalnog identiteta?

I kao da sve to nije dovoljno, mnogi politički i vjerski akteri u Crnoj Gori guraju zemlju sve dublje u spor oko nacionalnog identiteta. Njega trenutno rasplamsava inauguracija novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija, koja je planirana za 5. rujna. Trebala bi se održati na Cetinju, u nekadašnjoj srednjovjekovnoj prijestolnici Crne Gore, simbolu neovisnosti crnogorske nacije. Tamo je ujedno i manastir Srpske pravoslavne crkve u kojem se tradicionalno obavlja ustoličenje crnogorskih mitropolita.

Članovi DPS-a smatraju da je ta ceremonija ciljana provokacija usmjerena protiv crnogorske države – što je svojevrsna iskonstruirana optužba. SPC službeno ne negira pravo na postojanje crnogorske države, ali dovodi u pitanje crnogorski identitet neovisan od Srbije. Ona Crnu Goru vidi kao dio „srpskog svijeta", odnosno srpskog identiteta i kulturnog prostora.

Đukanović provocira sukobe

Otkako je 2006. Crna Gora stekla neovisnost, većina Crnogoraca se izjasnila za pripadnost svojoj zemlji, ali istovremeno i za pripadnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Činilo se da je spor oko identiteta okončan.

Pogledajte video 02:16

Crna Gora grca u dugovima Kinezima

Sada ga, međutim, ponovo potpiruju politički akteri. Na jednoj strani su SPC i prosrpske stranke u Crnoj Gori, poput Demokratskog fronta, a s druge, predsjednik Đukanović i njegova oporbena stranka DPS. Đukanović je pozvao na proteste protiv ceremonije na Cetinju, koju smatra anti-crnogorskom i protiv interesa svoje zemlje. Najavio je da će se i sam tamo pojaviti ako se mjesto ceremonije ne promijeni. Jedan od njegovih savjetnika prethodno je pozvao policajce na građansku neposlušnost, odnosno da se, u slučaju da protesti postanu nasilni, jednostavno ne miješaju.

„U zajedničkom je interesu Demokratskog fronta i DPS-a destabiliziranje vlast i sprječavanje reformi“, kaže Vanja Ćalović-Marković. „Milo Đukanović je taj koji najviše rasplamsava raspravu o identitetu, i to iz osobnih razloga. Naravno da se on, nakon toliko godina, ne želi tako lako odreći svoje ilegalno stečene imovine i svoje moći. Mislim da neće oklijevati ni da izazove nasilne sukobe zbog pitanja identiteta."

Ipak, godinu dana nakon promjena, za crnogorsku aktivistkinju, postoji i nešto što je pozitivno: „Ljudi su konačno doživjeli da je moguće slobodno reći svoje mišljenje i da je promjena vlasti moguća, a da sljedećeg dana ne bude smak svijeta. To je iskustvo koje ostaje i svaka buduća vlada morat će s tim računati."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva