Crna Gora i Srbija pet godina kasnije | Politika | DW | 21.05.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Crna Gora i Srbija pet godina kasnije

Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine 55,5 posto birača glasovalo je za neovisnost Crne Gore. Bivši premijer Milo Đukanović tvrdi da je Crna Gora i dalje "meta velikosrpskog državnog projekta".

Njegoš i crnogorska zastava

Pet godina neovisnosti

Pet godina samostalnosti Crne Gore prošlo je u znaku trzavica – službena Podgorica tvrdi da Srbija nije suštinski prihvatila realnost da je Crna Gora neovisna država, što se ogleda kroz razne državne strategije o patronatu nad Srbima koji žive u Crnoj Gori, dok je u Beogradu najviše ogorčenja izazvalo crnogorsko priznanje neovisnosti Kosova. Odnosi dviju zemalja bili su dodatno uzdrmani tvrdnjama pojedinih srpskih dužnosnika da Crna Gora ne želi surađivati u borbi protiv organiziranog kriminala i da krije odbjeglog Duška Šarića koji je optužen za krijumčarenje 200 kilograma kokaina.

"Najlošiji odnosi sa Srbijom"

Crnogorci su slavili neovisnost

Crnogorci su slavili neovisnost

Novinar i dobar poznavatelj srpsko-crnogorskih odnosa Draško Đuranović za Deutsche Welle kaže da su politički odnosi dviju država, pet godina nakon proglašenja neovisnosti - loši. "U srpskom velikonacionalnom projektu Crna Gora je uvijek bila poželjni teritorij, dok je s druge strane u Crnoj Gori postojao strah od takozvane imperijalne Srbije, što se i danas osjeća. Kada se gleda sa stajališta Crne Gore, ispada da Crna Gora ima najlošije odnose sa Srbijom, od svih zemalja u regiji", ocjenjuje Đuranović.

Tijekom zadnjih pet godina Crna Gora je u europskim integracijama odmakla dalje od Srbije, dobila je status kandidata i čeka datum početka pregovora, za razliku od Srbije koju i dalje muči suradnja s Haškim sudom. Crna Gora nema neriješnih problema sa zemljama u regiji, a i gospodarski pokazatelji su na njezinoj strani - prosječna plaća u toj zemlji je s oko 500 eura znatno viša od prosječne plaće u Srbiji koja iznosi oko 340 eura. Srbija ima problem visoke inflacije, koja je prošle godine bila nešto viša od 10 posto, dok je u Crnoj Gori koja koristi euro kao valutu bila oko 0,5 posto. No, obje zemlje, koje je snažno pogodila gospodarska kriza, muči velika nezaposlenost.

Daleko od toga da je Crna Gora od proglašenja neovisnosti procvjetala. Veći dio crnogorskog gospodarstva ne radi ili radi s minimalnim kapacitetima, uz obilnu pomoć iz državne blagajne, nijedan od velikih infrastrukturnih projekata nije započet, crnogorski uvoz je ovisan, velikim dijelom od Srbije, a mada je imala namjeru da se razvija kao elitna turistička destinacija, prosječni srpski turisti su najčešći gosti na crnogorskom primorju. Sve se češće čuje da će Srbija i Crna Gora zajedno tražiti novac od međunarodnih financijskih institucija za izgradnju autoceste od Bara do Beograda i rekonstrukciju željeznice.

Milo Đukanović

"Crna Gora je i dalje meta velikosrpskog državnog projekta"

20 godina bez promjene na vlasti

Profesor Predrag Simić, koji predaje na Fakultetu političkih znanosti u Podgorici i Beogradu, ističe da je tijekom pet godina često bilo povišene retorike, ali i dodaje da sama činjenica da između Beograda i Podgorice dnevno ima po sedam-osam avionskih letova, govori da odnosi među ljudima kao i gospodarski odnosi između dvije zemlje nisu na istim valnim dužinama kao politički.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je rekao da je nakon svibanjskog referenduma iz 2006. godine Crna Gora stekla veliki međunarodni ugled koji je "iznad njene veličine i broja stanovnika", ali i dodao da se "moglo više učiniti" na prevladavanju unutarnjih političkih podjela u Crnoj Gori. Upućeni kažu da je upravo najveći problem Crne Gore to što se vlast nije promjenila dvadeset godina. Bivši premijer Đukanović je i dalje najutjecajniji političar u zemlji, vlast i moć je koncentrirana u rukama nekoliko njegovih bliskih prijatelja. S druge strane, oporba je potpuno bez utjecaja te je dio nje i dalje više okrenut Srbiji nego Crnoj Gori.

Autorica: Vesna Rajković

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva