COVID-19-incidencija: o čemu je zapravo riječ? | Panorama | DW | 15.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

COVID-19-incidencija: o čemu je zapravo riječ?

Najprije se govorilo o reprodukcijskom broju, sad se govori o broju incidencije. Pokušavamo korona-pandemiju učiniti mjerljivom ili predvidivom. Ali, što znače te granične vrijednosti?

Donedavno se sve vrtjelo oko reprodukcijskog broja. Trebalo je R-vrijednost držati ispod jednog cijelog.

Jer, ako je reprodukcijski broj veći od 1, svaki inficirani prenosi bolest na najmanje još jednu osobu, virus se širi. Ako je reprodukcijski broj manji od 1, sve manje ljudi se inficira i ukupni broj inficiranih se smanjuje. Da bi se obuzdalo širenje virusa reprodukcijski broj mora biti manji od jedan. Matematički izraženo: R

No, dobro. Trenutno je reprodukcijski broj za četiri dana 1,18, a za sedam dana 1,20 (takvo je stanje bilo 13.10.).

Ali, koga još zanima broj R?

Incidencija: govorimo epidemiološkim jezikom

Sad postoji nova mjera svih stvari odnosno pandemije, tako barem izgleda: broj incidencije.

U epidemiologiji incidencija izražava koliko često se nove infekcije i oboljenja pojavljuju u određenom razdoblju. Taj broj opisuje primjerice rizik pod kojim ljudi obolijevaju u određenom razdoblju. Tada se govori i o stopi novih infekcija.

U Njemačkoj vrijedi „incidencija za sedam dana", dakle koliko novih infekcija se pojavilo u posljednjih sedam dana na 100.000 stanovnika (točnije rečeno, koliko ljudi je na PCR-testiranju ili antigen-testiranju bilo pozitivno).

Ako se previše ljudi inficira, gradovi i okruzi trebaju poduzeti određene mjere zaštite – u to pripadaju primjerice širenje obveze nošenja maske, zabrana izlaska, zabrana točenja alkohola, ograničenje broja osoba koje se smiju okupiti na skupovima, priredbama ili privatnim proslavama, ograničenja putovanja kao i zabrana ugošćavanja osoba iz prekomjerno inficiranih područja, o čemu se u Njemačkoj trenutno puno raspravlja.

Pogledajte video 02:21

Policijski sat u Berlinu

Što znači „previše“?

Ta granica varira. U većini okruga odnosno saveznih pokrajina vrijedi granica od 50 novih infekcija na 100.000 stanovnika. U Bavarskoj je, međutim, uvedena granica ranog upozorenja: od 35 novih infekcija u posljednjih sedam dana na 100.000 stanovnika mjesni zavodi za javno zdravstvo su obvezni informirati ministarstvo zdravstva o uzroku rasta broja infekcija i o poduzetim lokalnim protumjerama.

Aktualne brojke se mogu vidjeti na COVID-19-Dashboardu Instituta Roberta Kocha.

Pritom je broj 50 slobodno određen, ali nije potpuno proizvoljan. U svibnju je naime ta granica određena kao neka vrsta kočnice za slučaj nužde u obliku korona-incidencije.

„To je brojka kod koje zavodi za javno zdravstvo prestaju slijediti svaku infekciju i tražiti put prethodnih infekcija", izjavio je predsjednik Svjetskog saveza liječnika Frank Ulrich Montgomery u intervjuu za njemačku radio-postaju Deutschlandfunk. Čim se tu brojku prijeđe mora se nešto poduzeti. „To nije nikakav alarmizam nego jedna razborita zdravstveno-politička mjera“, kaže Montgomery.

I Institut Roberta Kocha ukazuje na važnost tog broja, pored broja reprodukcije. „Apsolutni broj novih infekcija mora biti dovoljno malen da bi omogućio efektivno pronalaženje kontaktnih osoba kako ne bi bio preopterećen broj kreveta za intenzivnu njegu“, kaže se na njegovoj web-stranici.

Više testova, više slučajeva?

Stefan Willich, direktor na Institutu za epidemiologiju berlinske klinike Charité, smatra da broj 50 nije više u skladu s razvojem stanja. Po njegovom mišljenju za statističku procjenu broja inficiranih koronavirusom nedostaje „razumna relacija", izjavio je Willich na radiju RBB-Inforadio.

Prije pet mjeseci je definirana granična vrijednost od 50 novih infekcija tjedno na 100.000 stanovnika – „tada je to izgledalo precizno, ali je zapravo uvijek bilo gruba orijentacija“, kaže Willich. Sad se više testira nego proljetos. „To znači da samo zbog većeg broja testiranja vjerojatnost je veća da će taj broj biti prekoračen. A onda nema nikakve razumne relacije.“

Pogledajte video 02:35

Korona-test na prozoru liječničke ordinacije

Willich smatra da bi se brojke morale odnositi na reprezentativne uzorke koji se tek sad počinju stvarati. „Mislim da ćemo idućih tjedana i na temelju novih uzoraka i istraživanja stvar morati nanovo definirati.“ Tako bi te brojke mogle biti bolje i realnije stavljene u kontekst.

Ovaj epidemiolog polazi od toga da će opće mjere zaštite kao što su držanje rastojanja, nošenje zaštitne maske i pronalaženje puta infekcije klinički oboljelih osoba i njihovih kontakata biti potrebne duže vrijeme.

„To će biti oslonci dugoročne strategije. Moramo dugoročnije moći živjeti s ovim mjerama, onda će situacija s pandemijom ostati pod kontrolom.“ Osim toga rizični pacijenti u domovima za starije i nemoćne ili u bolnicama morali bi biti dobro zaštićeni.

Nikakav kruti indikator

I predsjednik uprave Saveza liječnika u javnom zdravstvu Andreas Gassen kritizira incidencijski broj. „Moramo prestati buljiti u broj novih infekcija kao zec u zmiju, to dovodi do krivog alarmizma“, izjavio je Gassen za Neue Osnabrücker Zeitung. „Čak ni 10.000 novih infekcija dnevno ne bi predstavljalo dramu ako samo jedan od 1.000 teško oboli, kao što je to trenutno slučaj.“

Gassen je time reagirao na izjave Lothara Wielera, šefa Instituta Roberta Kocha, koji je upozorio na opasnost gubljenja kontrole. Proljetos je bilo 4.000 novih infekcija dnevno i do 150 smrtnih slučajeva dnevno, objašnjava Gassen. „To je prošlost. Sad imamo jednoznamenkaste brojke smrtnih slučajeva. Tako dugo dok je takav odnos, broj novih infekcija u peteroznamenkastom području nije relevantan.“ Preopterećenje zdravstvenog sustava ni tijekom jeseni i zime se ne nazire“, kaže ovaj liječnik.

Tomu se usprotivio Montgomery. „Bolest traje četiri do šest tjedana, dok netko ne umre. To znači da mi danas s brojem novih infekcija vidimo stanje od jednog tjedna.“ Tek za četiri ili pet tjedana može se očekivati porast broja smrtnih slučajeva na intenzivnim odjelima, naglašava on. „Zato smatram da je prerano za takvu tvrdnju.“

Pogledajte video 01:37

Skladište za cjepivo protiv korone

84 umjesto 50

Gassen se zalaže da se infekcije više analizira s obzirom na starosnu dob, kako bi se ciljevitije moglo reagirati. „Uvjeren sam da s razumnom komunikacijom možemo ponovo dopustiti više normalnosti – s mogućnošću da brzo povučemo kočnicu.“

Ovaj liječnik zahtijeva znatno povećanje granične vrijednosti s 50 novih infekcija na 100.000 stanovnika u sedam dana od koje gradovi i okruzi budu proglašeni rizičnim područjem. Broj 50 potječe iz vremena kad se tjedno obavljalo 400.000 testova i kad je stopa pozitivnih testova bila velika.

U međuvremenu se testira triput više s puno manje pozitivnih testova. „Broj se mora prilagoditi razvitku stanja, uzimajući u obzir nisku stopu pozitivnih testova trenutno bismo došli na graničnu vrijednost od 84 na 100.000.“ Kao kruti i jedini indikator za uvođenje mjera ograničenja taj broj ionako nije prikladan, smatra Gassen.    

Granice i rizična područja

Još čudnija je situacija ako se pogleda izvan njemačkih granica. I tu broj 50 igra važnu ulogu kad se radi o proglašenju nekog područja rizičnim.

To se događa nakon analize i odluke Saveznog ministarstva zdravstva, Saveznog ministarstva vanjskih poslova i Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, za gradnju i domovinu.

Odluka se donosi nakon vrednovanja u dvije faze. Najprije se utvrdi u kojim državama ili regijama je u zadnjih sedam dana bilo više od 50 novih infekcija na 100.000 stanovnika. U drugom koraku se na temelju kvalitativnih kriterija utvrdi postoji li za države ili regije koje nominalno prelaze navedenu graničnu vrijednost povećana opasnost infekcije.

Pogledajte video 02:51

Dugi oporavak od COVID-a

I na web-stranici europske ustanove za borbu protiv zaraza European Centre for Disease Prevention and Control postoji dashboard s brojem incidencije, ali za razdoblje od 14, a ne 7 dana na 100.000 stanovnika.

Europska ustanova za borbu protiv zaraza izričito ukazuje na to da su usporedbe između pojedinih članica EU-a teške jer se podaci skupljaju na različite načine. primjerice, broj testova na koronavirus je od zemlje do zemlje vrlo različit. To se naravno odražava i na broj prijavljenih slučajeva infekcije.

Korona-semafor za bolji pregled

U dobivanju boljeg pregleda trebao bi pomoći korona-semafor. Da bi se dobilo bolji pregled ugroženosti epidemijom Europska unija će biti podijeljena na zelena, narančasta i crvena područja. Uz to postoje i siva područja za koja nema dovoljno podataka.

I tu ponovo ulogu igra broj 50 – ali u kombinaciji sa stopom testiranja. Neko područje postaje crveno ako je incidencija viša od 50, a stopa testiranja veća od četiri posto. Ili ako incidencija iznosi više od 150 na 100.000 stanovnika u proteklih 14 dana.

Presudna za određivanje rizičnih područja ili bezopasnih područja ubuduće bi trebala biti dva kriterija: stopa novih infekcija (incidencija) na 100.000 stanovnika u proteklih 14 dana i količina pozitivnih testova iz svih provedenih testova na koronavirus.

Preporuka uredništva