Cijene plina i struje: EU razmišlja o zajedničkim mjerama | Gospodarstvo | DW | 06.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Energenti

Cijene plina i struje: EU razmišlja o zajedničkim mjerama

Je li cijena plina u Europskoj uniji „nepodnošljivo“ visoka ili ju jednostavno određuje tržište? Francuska i neke druge zemlje zahtijevaju zajedničke mjere EU-a. Je li to uopće moguće?

Samo u rujnu je cijena zemnog plina za potrošače u Europskoj uniji skočila za 17 posto. Brojna kućanstva ovih dana dobivaju neugodnu poštu u kojoj se obavještavaju o povećavanju mjesečne rate. Tako jak rast cijena plina i struje za stručnjake nije došao iznenada. Već nekoliko mjeseci se nazire velika potražnja u cijelom svijetu, a u Nizozemskoj je smanjena proizvodnja, spremnici ukapljenog plina u Europskoj uniji su poluprazni, Rusija ne želi povećati količinu isporuke plina.

Ljetos su službenici EU-a jak rast cijene plina, koja je osjetno povećala i inflaciju, odbacili kao privremenu pojavu koju se može izdržati. Ali, sad kad povećana cijena plina i s tim povezani rast cijene električne struje stiže do novčanika kućanstava i blagajni poduzeća, brojni ministri gospodarstva u Europskoj uniji zvone na uzbunu.

Francuski strah od „žutih prsluka"

„Ove cijene su jednostavno neizdržljive", izjavio je francuski ministar financija Bruno Le Maire na susretu s kolegicama i kolegama u Luksemburgu. „Mogli bismo dobiti novi pokret 'žutih prsluka'", upozorio je već prije nekoliko dana francuski zastupnik u Europskom parlamentu Pascal Canfin. Masovni prosvjedi u Francuskoj 2018. godine nastali su zbog povećanja poreza na dizel. Francuski ministar, njegova kolegica iz Španjolske, kao i kolege iz Italije i Grčke zahtijevaju zajedničku reakciju Europske unije. Španjolska i Italija već su najavile subvencije za kućanstva s manjim primanjima.

Prosvjednici uz zapaljene barikade u središtu Pariza

Zbog poskupljenja dizel-goriva Francusku su 2018. tjednima potresali prosvjedi

Francuska bi mogla zamrznuti cijene do sljedećeg proljeća. Kako bi to točno trebalo funkcionirati i tko bi na kraju trebao platiti subvencije za siromašnija kućanstva ostalo je nejasno na sastanku ministara financija u Luksemburgu. Neke zemlje s europskog juga govore o zajedničkoj nabavi plina kako bi se smanjilo cijenu. Druge bi kupovinu energenata ili subvencije financirali preko proračuna EU-a, možda i novim zaduživanjem.

Diplomati iz sjevernih članica EU-a su suzdržani prema takvim idejama. Njemačka, koja je najveće tržište plina u Europi, zacijelo će zasad pričekati. Očekuje se da će se to tržište regulirati do proljeća, kako je prošlog petka izjavila jedna glasnogovornica saveznog ministarstva gospodarstva u Berlinu. „Razmjenjuje se puno ideja. Ostaje optimistično osnovno raspoloženje", kaže irski ministar financija Paschal Donohoe. „Još se neće odlučivati o konkretnim mjerama", kaže finska ministrica financija Annika Saarikko, koja je sumnjičava prema intervencijama u energetsko tržište.

EU razrađuje moguće mjere

Idućeg tjedna će Europska komisija objaviti popis mogućih mjera, najavio je europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni. On spominje moguću zajedničku nabavu i stvaranje zajedničkih zaliha. „Ali to neće biti jednostavna rješenja, neće biti tradicionalna rješenja. Zato će trebati vremena."

Prijemna postaja za plin iz Sjevernog toka 2

Prijemna postaja za plin iz Sjevernog toka 2 je gotova i u fazi testiranja. Kroz nju bi godišnje trebalo prolaziti 55 milijardi kubičnih metara zemnog plina iz Rusije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je pohvalila Norvešku koja povećava količinu vađenja zemnog plina i kritizirala Rusiju koja to ne čini. Ona se zalaže za odvajanje cijene struje od cijene plina i jačanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora. Kod cijene certifikata za izlučivanje ugljičnog dioksida neće biti intervencija, najavio je europski povjerenik za gospodarstvo Gentiloni.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire vrbovao je za nuklearnu energiju, na koju otpada velik dio proizvodnje električne struje u Francuskoj. On smatra da bi ju trebalo proglasiti „održivom" i „ne štetnom za klimu", jer ne izlučuje ugljični dioksid i jer je tako proizvedena struja jeftinija nego ona proizvedena uz pomoć zemnog plina. Zemlje koje odustaju od korištenja nuklearne energije za proizvodnju struje sumnjičave su prema tomu. Ali, povjerenik EU-a Gentiloni je najavio da će i to biti „preispitano".

Rusija bi mogla povećati isporuke

Ruski Gazprom je najveći ponuđač zemnog plina u Europskoj uniji s udjelom od 37 posto. Po navodima njemačkih ponuđača plina rusko državno poduzeće ispunjava svoje obveze, ali trenutno nije spremno povećati isporuke. Moguće je da Rusija tako želi Europskoj uniji pokazati koliko je ovisna o njezinom plinu, ali europski diplomati nisu sigurni da se to stvarno događa.

Plinski spremnici u Berlinu

Spremnici plina u Njemačkoj popunjeni su 68 posto i to je dovoljno za predstojeću zimu, tvrde opskrbljivači

Sporni plinovod Sjeverni tok 2, koji izravno vodi iz Rusije u Njemačku, još je u probnoj fazi. Puštanje u pogon moguće je tek za četiri mjeseca kad prođe certifikaciju Savezne agencije za mreže. U aktualnoj krizi on vjerojatno neće igrati nikakvu ulogu. Jedan glasnogovornik Saveza njemačke energetske i vodoprivrede (BDEW) izjavio je za novine Rheinische Post da je opskrba tijekom zime sigurna, iako su plinski spremnici popunjeni samo 68 posto, ali da je moguć daljnji rast cijene plina.

Glasnogovornik Kremlja je u nedjelju opovrgao nagađanja u Europi da Rusija ne želi izvoziti više plina: „Je li Gazprom spreman sklapati nove ugovore? Gazprom je za to zainteresiran", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na ruskoj državnoj televiziji. „Jer, naši potrošači u Europi su naši najvažniji partneri."

Preporuka uredništva