Cijene goriva u Njemačkoj i dalje rastu unatoč svim mjerama

Od prije tjedan dana na benzinskim postajama u Njemačkoj vrijedi novo pravilo: cijene goriva smiju se povećati samo jednom dnevno, i to u podne, a nakon toga tijekom dana mogu samo padati. Ta je mjera trebala usporiti rast cijena izazvan ratom u Iranu – ali zasad nije dala rezultate.

Na velikoj ploči benzinske postaje kod Stuttgarta piše – 2,43 eura za litru dizela. Cijena je visoka, no postaja je ipak dobro posjećena oko 11 sati prijepodne. Jer još uvijek postoji strah od većeg poskupljenja, unatoč novom pravilu prema kojem cijene smiju rasti samo jednom dnevno.

Ali je li ta mjera bila uspješna? Kupci na postaji u Stuttgartu kažu da nije. „Nije jeftinije, naprotiv – čini se da je skuplje“, kaže Monika Trick. Ramona Konrad kaže da stalno razmišlja koje je najbolje vrijeme za točenje goriva. Danas je, kako kaže, jednostavno došla – na sreću.

Vlasnici postaja odbacuju novo pravilo

Vlasnik benzinskih postaja Dithelm Jaspers upravlja s ukupno četiri postaje u okolici Stuttgarta. Na pitanje o uspjehu novog pravila samo se nasmije. Kaže da je to – šala. „Više mi je odgovaralo kada su naftne kompanije povremeno malo dizale, a ponekad spuštale cijene. Sada ih povise i više ih ne spuštaju toliko.“

Jaspers kaže da trenutačno postoji tiho, ali stalno povećanje cijena. On se mora nositi s bijesom i pritužbama mušterija, iako sam ne može ništa promijeniti. Jer cijene određuje naftna kompanija, a ne on.

Thomas Sens vodi neovisnu benzinsku postaju u blizini Karlsruhea. I on trenutačno osjeća nezadovoljstvo svojih kupaca. Za razliku od mnogih drugih, on sam smije određivati cijene. Pri tome se vodi, s jedne strane, nabavnim cijenama kod veletrgovaca, a s druge – cijenama izravne konkurencije.

Točno u podne svakoga dana unosi novu cijenu – gotovo naslijepo, kaže.„Doista nemam nikakav orijentir, ne znam ni što rade konkurenti.“ Zato obično povisi cijenu za osam do deset centi, a zatim promatra što rade ostale postaje. Ako je potrebno, poslije cijenu ponovno korigira naniže. Kako kaže, svaki put mu je to vrlo neugodno.

ADAC ne vidi poboljšanje

Ni Njemački automobilski klub ADAC ne smatra da je mjera dala rezultate. Ta je organizacija usporedila cijene goriva od početka rata u Iranu do danas.

Rezultat: cijene su stalno rasle – i tijekom posljednjih sedam dana, odnosno otkako je novo pravilo stupilo na snagu. Kako kaže glasnogovornica ADAC‑a, time su potvrđene ranije bojazni organizacije: „Ako se naftnim kompanijama dopusti da cijene povećaju samo jednom dnevno, one ih tada povise više nego što bi inače učinile i u cijenu uključe određenu premiju za rizik.“

Ekonomist protiv državnog upletanja

Jesu li, dakle, potrebne još snažnije državne mjere? U javnosti se razmatra čitav niz mogućnosti: smanjenje poreza na naftu i gorivo, ograničenje cijena za naftne kompanije, oporezivanje takozvanih ekstraprofita ili povećanje naknade za troškove putovanja na posao.

Vlasnik postaje Dithelm Jaspers najviše bi volio smanjenje poreza i nada se da bi to brzo snizilo cijene. Ograničenje cijena, međutim, ne podržava.

Ekonomist Lars Feld sa Sveučilišta u Freiburgu općenito savjetuje državi da se suzdrži od takvih intervencija. One, smatra on, nisu osobito učinkovite. „Nužno je dopustiti djelovanje kretanja cijena, jer ono dovodi do smanjenja potrošnje koje je u ovakvoj situaciji potrebno.“

Drugim riječima: tržište samo regulira odnos ponude i potražnje. Feld kritizira i to što se od pandemije korone veoma brzo poseže za državnom pomoći, iako ona nije uvijek doista svrhovita.

Više cijene unatoč primirju

Najava primirja u ratu u Iranu dovela je do toga da su cijene sirove nafte na svjetskim tržištima djelomično naglo pale. Međutim, cijene goriva na postajama u podne su ponovno povećane.

Na postaji Dithelma Jaspersa kod Stuttgarta cijena dizela porasla je doduše samo za jedan cent po litri, ali je benzin tipa Super poskupio čak sedam centi po litri. Vlasnik postaje kaže da vijesti s Bliskog istoka zasad još nisu utjecale na politiku cijena.

Ekonomist Lars Feld smatra da će proći još neko vrijeme dok se pad cijena nafte ne osjeti i na postajama. „Bio bih već zadovoljan kada bismo to osjetili u roku od tjedan dana. No realnije je da će se to dogoditi tek pred kraj ovog dvotjednog primirja.“ Hoće li i kada cijena goriva ponovno pasti na razinu prije rata, prema njegovim riječima ovisi o tome hoće li u Iranu biti postignut dugoročan mir.

Proizvođači električnih automobila mogli bi profitirati

Skupo gorivo ipak bi moglo imati jednog dobitnika, smatra taj ekonomski stručnjak. Prodaja električnih automobila mogla bi dobiti snažan poticaj. „Po mojem mišljenju, takva poskupljenja imaju mnogo jači učinak nego sve subvencije koje smo do sada vidjeli.“

Zato Feld ne preporučuje ni dodatne subvencije za električne automobile – bolje je, kaže, pustiti da tržišne cijene učine svoje. Zbog trenutačno visokih cijena goriva, prema njegovoj procjeni, mnogi bi se mogli odlučiti na prelazak na električni automobil.