„Cijela i slobodna“ Europa samo s Balkanom  | Politika | DW | 16.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

„Cijela i slobodna“ Europa samo s Balkanom 

Zemlje zapadnog Balkana koje teže pristupu u EU računaju i na pomoć Washingtona na tom putu. No zanimanje SAD-a za tu regiju je skromno, makar nova studija ukazuje na potrebu veće suradnje s EU u integraciji regije.

Kada je riječ o Balkanu, viši suradnik Njemačke Marshallove zaklade u Washingtonu Johnatan Katz priznaje kako angažman SAD više nije na onoj razini koji bi osigurao da Amerikanci budu pravi partneri Europskoj uniji kako bi zemlje te regije prošle tranziciju u pravom smjeru. No usprkos tome ističe kako je „jedini način da tranzicija na Balkanu bude uspješna jest da Europa i Amerika stanu rame uz rame u tome" i udruže napore u tom smjeru.

Znakovito je da se i danas, skoro tri desetljeća od sloma komunizma još uvijek govori o „tranziciji", a Katz smatra kako opet ima razloga da se obrati pažnja toj regiji. Jer jedino zajedno se SAD i EU mogu suprotstaviti „ruskoj propagandi" i miješanju Kremlja u europske poslove, što se odnosi i na utjecaj na izbore. Ali Bruxelles i Washington ne mogu biti ravnodušni niti zbog sve veće ekonomske nazočnosti Rusije na zapadnom Balkanu, osobito u energetskom sektoru.

Potrebni jasni rokovi

Sarah Bedenbaugh upozorava i na problem koji će se lakše riješiti zajedničkim snagama: „Pristupni proces EU je veoma tehnički i birokratski pa je zato mnogo učinkovitiji poticaj ako je on povezan sa punom podrškom Sjedinjenih Država". Ova suradnica Atlantskog vijeća je jedna od autorica studije o novoj američkoj strategiji na Balkanu koja ističe kako je potrebno napraviti vidljiv korak naprijed.

Putin in Belgrad 16.10.2014 Fans bei der Militärparade (AFP/Getty Images/Andrej Isakovic)

I u Washingtonu raste zabrinutost zbog sve većeg utjecaja Rusije na Balkanu, čemu se može suporotstaviti jedino zajedno sa Bruxellesom.

Jer kako je njihov zaključak, vrijeme više nije saveznik svih balkanskih pretendenata na EU. Kod nekih se osjeća zamor, a drugdje se sve osjeća nepovjerenje prema Europi. „Jedna od češćih zamjerki koje čujemo u toj regiji jest nedostatak jasne perspektive kada je riječ o vremenskim rokovima. To otežava ostajanje zemalja kod reformi i političkih napora u pristupnom procesu", kaže Bedenbaugh. Zato je važno imati „akcioni plan s rokovima".

Što zapravo hoće Trump?

Amerikanci smatraju da će u slijedećim mjesecima odlučujući biti sastanak zemalja zapadnog Balkana u Bugarskoj, prvi na kojem će sudjelovati sve članice EU još od sastanka u Solunu 2003. godine.

„U razgovoru sa europskim dužnosnicima, oni otvoreno ističu kako ne žele tek američki angažman, nego i američko liderstvo na Balkanu", dodaje Katz. Ali i dodaje kako se nejasnom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Rusiji „stvara konfuzija, a to može poslati pogrešan signal za zemlje koje su pod utjecajem ruske (propagandne) agresije".

Poznavatelji prilika u Washingtonu tvrde da Trump nije neposredno uključen u stvaranje američke politike prema Balkanu, ali i dodaju kako je ohrabrujuće što se ovaj predsjednik „okružio odličnim ljudima" koji dobro poznaju taj dio jugoistočne Europe.

Američki analitičari ističu kako još uvijek nije riješen golem problem koji će svakako usporiti da Europa u dogledno doba doista postane Whole and Free (cijela i slobodna), kako je svoju viziju Starog kontinenta predstavio George Bush stariji još 1989. u Mainzu dok su i Njemačka i Europa još bile podijeljene. A taj gordijski čvor kojeg još treba riješiti je Bosna i Hercegovina.

USA Dayton 1995 Slobodan Milosevic & Alija Izetbegovic & Franjo Tuđman (picture-alliance/dpa/J. Ruthroff)

Više nije sporno da je Dayton prepreka puta BiH u Europsku uniju. Ali promijeniti ga mogu samo oni koji su neposredno bili uključeni u njegovo stvaranje, stav je Washingtona.

Tko je bio uključen u Dayton, treba ga i promijeniti

Odmah nakon što je objavljena europska strategija za Zapadni Balkan, u Sarajevu se oglasio tamošnji predstavnik EU Lars-Gunnar Wigemark upozoravajući kako BiH u dogledno doba neće moći dalje prema Europskoj uniji ako se Daytonski sporazum i tamošnji ustav ne prilagodi standardima EU.

U Washintonu upozoravaju kako će biti teško bilo što promijeniti kod Daytona jer će biti veoma teško doći do sloge i unutar same BiH i u međunarodnoj zajednici. „Oni koji su bili najviše uključeni u stvaranju Daytona će morati naći i primjerenu formulu za te reforme", smatra Katz. „Očigledno da je situacija oko BiH i dalje puna izazova, ali jasno je da niti jedna zemlja ne smije biti ostavljena po strani u procesu priključenja EU."

Američki analitičari primjećuju da, bez obzira koliko Crna Gora i Srbija u ovom trenutku prednjačile na putu u EU, napredak regije neće biti cjelovit bez Bosne i Hercegovine, ali i Kosova. „SAD trebaju pokazati više političkog i diplomatskog napora da bi se riješio teški izazov koji sprečava napredovanje i vuče BiH unazad", dodaje Katz.

 

Preporuka uredništva