Centri za izbjeglice „pred vratima“ EU? | Politika | DW | 22.06.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Centri za izbjeglice „pred vratima“ EU?

Kako bi bilo da se izbjeglice jednostavno okupe u prihvatilišta na vratima Europe – o tome se pregovara, a čuje se i da bi možda takav centar bio i u Albaniji. No u Europskoj uniji i o tome ima još mnogo nejasnoća.

Usprkos već i žestokim polemikama o takvom „rješenju" izbjeglica koji žele u Europsku uniju a koje je spomenuto u jednom prijedlogu zaključka predstojećeg sastanka na vrhu EU, to još uvijek više izgleda kao pokušaj premostiti duboki jaz koji dijeli Europsku uniju u pitanju izbjeglica.

Jer naizgled, to je rješenje koje bi moglo zadovoljiti i „tvrdolinijaše" u EU koji ne žele nikakve izbjeglice i one koji traže neko humano rješenje: izbjeglice koje bi i bile spašene iz Sredozemnog mora ne bi bili dovedene na područje Europske unije, nego u smještajni logor u neku zemlju koja nije članica. Naravno, toj zemlji bi se i novcem EU-a pomogao njihov smještaj.

U osnovi, takvom rješenju nije nesklona niti njemačka kancelarka Angela Merkel: „Mi moramo reducirati ilegalnu migraciju i naravno ostaviti otvorenu mogućnost razmjene, bilo zbog obrazovanja, studija ili sličnog. To mora biti načelo. Ali ne smiju šverceri ljudima odlučivati, tko će doći u Europu, a tko neće i još povrh toga zarađivati na tim ljudima."

Izbjeglica u moru

Ima istine i u tvrdnji kako je situacija apsurdna: šverceri kažu izbjeglicama kako je "svejedno" ako i potonu jer će ih spasiti i odvesti u Europu. Baš tako se onda i gine.

Kako do azila kad se uopće nije na teritoriju?

Prema tom prijedlogu zaključka sastanka na vrhu EU kojeg u rukama već ima studio ARD-a u Bruxellesu, tu se radi što prije razlučiti između „gospodarskih migranata i onih koji uživaju međunarodnu zaštitu." A u idealnom slučaju, ta provjera se uopće ne bi odvijala na tlu EU.

No već to otvara čitav niz pitanja, ne na kraju i pravnu nedoumicu: Europska unija naravno postoji, ali ona ne postoji kao subjekt koji bi dao azil. A ako netko i želi zatražiti azil u Njemačkoj, on to jedino može učiniti na području ove zemlje. Drugim riječima, mišljenje predsjednice kluba zastupnika zelenih u Europskom parlamentu Ska Keller ovaj propis znači da bi se na mala vrata „pokopala" već i mogućnost da neko zatraži azil: „Tu se radi tek o tome da se ljude potrpa u logore i to u trećim zemljama, kao što su Libija ili slično gdje se uopće ne mogu niti braniti od odluke."

Osim tih pravnih nedoumica, tu su i praktična pitanja: koje zemlje uopće žele prihvatiti takve centre? O tome je bilo riječi i sa Tunisom koji je to odbio, a i u Europskoj uniji shvaćaju da ako se takva prihvatilišta otvore u ionako politički nestabilnim zemljama, to bi tek moglo izazvati novu krizu – i izbjeglice.

Izbjeglica na granici Austrije i Njemačke

Takvo "rješenje" zapravo otvara čitavo mnoštvo pitanja, a tu je onda i ključno: koja zemlja konkretno će izbjeglici i dati azil ako je opravdan kad uopće nije na njenom teritoriju?

Rješenje – ili tek zakrpa na ovu svađu?

Zagovornici takvog rješenja upozoravaju na apsurdnu situaciju koja trenutno vlada: postoje i izjave izbjeglica koji kažu kako su ih šverceri i kriminalci namjerno stavili na olupine koje će posve sigurno potonuti na otvorenom moru s uputom neka samo viču i traže pomoć od prvog (europskog) broda na kojeg naiđu. On će ih onda sigurno dovesti do tamo gdje žele – Europske unije.

No Ska Keller u toj ideji ne vidi nikakvo „rješenje": „Članice Europske unije se više ne mogu sporazumjeti u ničem pozitivnom i solidarnom, nego samo u potpunom ograničavanju." Doduše, to nije potpuno nova ideja: još prije nekoliko godina su se tadašnji njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere i sadašnji kancelar Austrije Sebastian Kurz načelno složili oko načela: „Glavno pravilo mora biti: tko krene na ilegalan put, taj će biti zaustavljen na granici, zbrinut i vraćen nazad", izjavio je Kurz.

Kako se čuje, u Europskoj uniji danas postoji čitav niz zemalja koje bi se „mogle zamisliti" takvo postavljanje prihvatnih centara pred vrata Europske unije – tu nije samo Italija, nego i Francuska. Neke su oduševljene tom idejom poput Danske. Europska komisija već vodi razgovore s organizacijom za izbjeglice UN-a i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) koje bi imale svoje predstavnike u takvim prihvatilištima.

Ali makar je sastanak na vrhu EU blizu, dan na koji bi takav plan mogao stupiti na snagu je još daleko. Previše je otvorenih pitanja, a tu je i osnovno pitanje spora u EU-u: koliko izbjeglica bi koja zemlja trebala primiti. Tu se opet dolazi do „ključa" gdje Mađarska i njoj slične odbijaju svaku suradnju. To ne znači da se o ovoj ideji i dalje neće pregovarati, ali prije da bi se privremeno ušutkala svađa o izbjeglicama u Europskoj uniji.

 

Preporuka uredništva