CDU/CSU i AfD - pukotine u "zaštitnom zidu"

Odluka je donesena na stranačkom kongresu Kršćanske demokratske unije (CDU) 2018. godine: „CDU Njemačke odbija koalicije i slične oblike suradnje i s Ljevicom i s Alternativom za Njemačku.“ Od tada se stalno vodi rasprava o tome kada je dostignut prag suradnje. Jedan aktualni slučaj iz Europskog parlamenta podgrijava diskusiju o takozvanom "zaštitnom zidu" („Brandmauer") kao rijetko kada ranije.

EPP i ESN zajedno za oštriju migrantsku politiku

Njemačka novinska agencija dpa izvijestila je da je Europska pučka stranka (EPP) zajedno sa zastupničkim klubom Europe suverenih nacija (ESN) izradila prijedlog zakona o pooštravanju migrantske politike. CDU, kao i njegova bavarska sestrinska stranka CSU, je član EPP-a. Alternativa za Njemačku (AfD), koju Ured za zaštitu ustavnog poretka u pet od 16 njemačkih saveznih pokrajina smatra „dokazano ekstremno desničarskom“, je članica ESN-a.

Posebno je pikantno to što je predsjednik EPP-a političar stranke bavarskih demokršćana (CSU) Manfred Weber. On je opravdao suradnju s AfD-om na javnom televizijskom servisu ARD: „Mi ne želimo ovu suradnju i nećemo dopustiti AfD-u da dobije pristup zakonodavnom procesu.“ Ali, dodao je, potrebno nam je rješenje po tom pitanju. Time je mislio na oštriji pristup europskoj migrantskoj politici.

Demonstracije protiv CDU/CSU-a i AfD-a

Weberovo objašnjenje ne zvuči uvjerljivo, jer je AfD očigledno sudjelovao u izradi prijedloga zakona. U njemačkom Bundestagu ne postoji usporediv primjer. Ipak, krajem siječnja 2025. CDU/CSU i AfD su zajedničkim glasanjem pozvali tadašnju saveznu vladu na zaokret u politici azila. To je izazvalo masovne demonstracije, na kojima je širom Njemačke sudjelovalo nekoliko stotina tisuća ljudi.

Na lokalnoj razini o zaštitnom zidu („Brandmauer“) već odavno više nema govora. Zaklada Rosa-Luxemburg, bliska Ljevici, dokumentirala je u studiji iz 2024. godine više od 100 slučajeva suradnje. Tako je CDU u berlinskom okrugu Reinickendorf u listopadu 2019. podnio zahtjev za „zabranu nošenja marame za učenice do 6. razreda“. Nakon višemjesečnih rasprava, CDU i AfD glasali su za to u kolovozu 2020.

Rasprava o "zaštitnom zidu" u superizbornoj godini

Ovaj slučaj je poseban i zato što Reinickendorf ima skoro 270.000 stanovnika, što je veličina jednog većeg grada. To vrijedi za svih 12 berlinskih okruga – u Berlinu živi oko 3,8 milijuna ljudi. Kada dolazi do suradnje s AfD-om na općinskoj razini, to ima drugačiju težinu nego u seoskim sredinama.

U 2026. godini rasprava o "zaštitnom zidu" dobiva na važnosti i zbog toga što se, nakon pokrajinskih izbora u Baden-Württembergu, novi parlamenti biraju u još četiri njemačke savezne pokrajine. Prva je na redu Porajnje-Falačka 22. ožujka, a u rujnu slijede Saska-Anhalt, Mecklenburg-Zapadno Pomorje i grad-pokrajina Berlin. AfD u svim anketama stoji dobro. U Saska-Anhaltu ima oko 40 posto podrške.

CDU-ova zastupnica u Bundestagu za približavanje AfD-u

U tom kontekstu se CDU-ova parlamentarka Saskia Ludwig zalaže za to da, u slučaju odgovarajućeg izbornog rezultata, manjinska vlada predvođena CDU-om treba povremeno surađivati s AfD-om i zajedno glasati. No ona odbacuje koaliciju s AfD-om. Ipak naglašava: „Osobno mislim da se izborna volja birača mora shvatiti ozbiljno.“

Ona odbacuje "zaštitni zid", čije važenje je kancelar Friedrich Merz više puta potvrdio: „Ako 50 posto ili više od 50 posto ljudi bira desni centar, onda mora biti politike desnog centra“, kaže Ludwig, koja dolazi iz Brandenburga. U toj pokrajini je AfD najjača oporbena stranka. „Demokracija znači balans, a ne isključivanje“, argumentira ona.

SPD upozorava na dalju radikalizaciju AfD-a

U Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD), koja u saveznoj vladi koalira sa strankama Unije, upozoravaju na opasnost od približavanja AfD-u. Premijer pokrajine Porajnje-Falačka Alexander Schweitzer rekao je za list Welt am Sonntag: „Konzervativci moraju biti svjesni što bi to za njih značilo kada bi surađivali s AfD-om.“

On upućuje na iskustva iz drugih europskih zemalja, gdje su se konzervativci udružili s desnim populistima bez da su im postavili granice. „Ne možemo se praviti da jednu djelomično dokazano ekstremno desničarsku stranku možemo jednostavno pozvati na odgovornost i da ne možemo očekivati da se ona neće dalje radikalizirati."

Bivši šef obavještajne službe protiv "zaštitnog zida"

Bivši šef obavještajne službe Ureda za zaštitu ustavnog poretka u Brandenburgu Jörg Müller smatra da je "zaštitni zid" propao: „Previše je krut, previše općenit i nefleksibilan za moderno vrijeme i društvenu dinamiku.“ I on odbacuje koaliciju s AfD-om, ali smatra da se mora ostati u dijalogu i s glasačima i s političarima te stranke.

Iako je sam Müller AfD svrstao u „dokazano ekstremno desnu“ stranku, on ipak smatra da "zaštitni zid" nije rješenje: „On isključuje i birače AfD-a. A to je greška.“ Istovremeno traži jasan i odlučan otpor ekstremističkim strukturama i pozicijama unutar te stranke.

Savezni predsjednik Steinmeier za "zaštitni zid"

Poznati zagovornik "zaštitnog zida" je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier: „Siguran sam da iz suradnje demokrata i onih koji ju preziru demokracija neće izaći kao pobjednik“, rekao je on za tjednik Die Zeit.

U istom listu bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije Georg Bätzing upozorava na opasnost od suradnje s AfD-om. Ta stranka, kaže, zastupa rasistički nacionalizam, „a to je nespojivo s kršćanskim pogledom na čovjeka“.

Četvrtina građana za suradnju ili koaliciju s AfD-om

Kada se građane pita o odnosu prema AfD-u, slika je jednako neujednačena kao i u politici. Pred pokrajinske izbore u Baden-Württembergu početkom ožujka agencija YouGov je za dpa provela anketu koja je pokazala sljedeće raspoloženje: oko četvrtina ispitanika podržava povremenu suradnju ili koaliciju s AfD-om. 42 posto ispitanih to u potpunosti odbija.