Burzovni krah – ili samo korekcija? | Gospodarstvo | DW | 06.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Burzovni krah – ili samo korekcija?

Nagli pad na Wall Streetu, rekordni gubici u Tokiju, tmurne perspektive za njemački Dax. Burze diljem Zemlje prolaze kroz teška vremena. O čemu se doista radi?

Vodeći japanski burzovni indeks Nikkei u utorak (6.2.) je opao za više od 1.000 bodova. Bio je to najveći dnevni gubitak od 2016. Trgovina na tokijskom parketu okončana je na razini vrijednosti Nikkeija od 21.610,24 bodova – odnosno velikim gubitkom o 4,73%. U međuvremenu je japanski indeks bio pao za čak 7%.

Japanskom „potresu" je prethodio (također) najveći dosadašnji dnevni gubitak Dow Jonesa na njujorškom Wall Streetu, s otprilike 1.600 bodova. Na kraju radnog dana Dow se našao na 24.346 bodova, to je minus od 4,7%, odnosno 1.175 bodova manje nego dan ranije. Kao razlog velikih gubitaka navode se brige mnogih burzovnih mešetara oko mogućeg (predstojećeg) povećanja kamatnih stopa.

Danas je negativni trend nastavljen i na drugim azijskim tržištima. U Hong Kongu je važni indeks Hang Seng opao za 4,9%. Šangajski Composite Index izgubio je više od 3%.

Nikkei, burza u Tokiju

"Potres" u Tokiju

"...smije se nazvati krahom"

Udarne valove iz New Yorka se očekuje i u Europi. „Ono što se dogodilo od jučer navečer, smije se nazvati krahom", kaže Thomas Altmann, menadžer portfelja QC Partners, tvrtke koja upravlja imovinom svojih klijenata. „Mnogi su ulagači u panici. Svi žele izaći kroz ista vrata."

Što se tiče vodećeg njemačkog indeksa, već jutros je sve upućivalo na borbu Daxa s granicom od 12.000 bodova. Udruženje brokera najprije je očekivalo da će Dax pasti na 12.015 bodova, odnosno da će na kraju današnje trgovine biti za 5,30% ispod jučerašnje vrijednosti. A to bi značilo da je samo u jednom danu „propao" sav porast vrijednosti Daxa od kolovoza prošle godine.

Samo su rijetki investitori namjeravali „dragovoljno" prodavati dionice iz svog portfelja, tvrde promatrači, i dodaju kako je većina na prodaju doslovce bila prisiljena zbog naglog pada kursa.

Na tržištima dionica se širi strah da će uskoro doći kraj vremenima jeftinog novca. Oni špekuliraju s time da bi kamate ponajprije u SAD-u mogle rasti brže nego što se to očekuje.

"Korekcija već odavno nužna"

Postoje dobri razlozi zbog kojih ulagači trenutno tako marljivo pritišću gumb za prodaju dionica. Padu tečajeva je naime prethodio „burzovni party", a to znači: kursevi na tržištima dionica proteklih su se tjedana kretali samo u jednom smjeru – snažno prema gore. Tako je i Dax nedavno zabilježio novi rekord, a i američki indeksi su jurili od rekorda do rekorda.

"Nakon tako snažnog porasta korekcija je već odavno zapravo bila nužna", kaže Felix Herrmann, strateg za tržišta kapitala investicijskog giganta Blackrock u Njemačkoj. I dodaje: „Može se skoro reći da to ima zdrav karakter." Njegovo mišljenje ovih dana dijele i brojni drugi burzovni stručnjaci.

S druge strane, euro je proteklih tjedana snažno porastao. To, barem u Europi, a time i njemačko tržište dionica, opterećuje izvoznike, zato što poskupljuje robu tih poduzeća u izvaneuropskom inozemstvu. Ulagači se brinu prije svega zbog kamatnih stopa u SAD-u. Jer bi one možda mogle porasti brže nego što se mislilo. U ponedjeljak je bivši financijski investitor Jerome Powell preuzeo kormilo Američke središnje banke FED. Nesigurnost vlada oko toga kako će on djelovati na čelu najvažnije središnje banke svijeta. Obzirom na porast plaća, nakon čega bi mogao uslijediti i porast cijena, možda će Powell biti prisiljen da kamate brže poveća nego što se to očekivalo.

Wall Street

"Potres" i u New Yorku

Na početku bijaše poplava novca

Porast kamatnih stopa u načelu na tržištu dionica djeluje poput part-killera. Zbog njih se smanjuje količina novca u optjecaju, novca koji bi se inače moglo investirati u stvari poput vrijednosnih papira. Rekordni porast burzovnih indeksa posljednjih mjeseci doista je teško objasniti bez uvažavanja politike niskih (ili nultih) kamatnih stopa najvažnijih središnjih banaka svijeta, odnosno njihove politike kupovine državnih obveznica. S tim su paketom čuvari monetarnog sustava diljem globusa „poplavili" tržišta novcem. U potrazi za dobiti, dio tog novca je završio na burzi i utjecao na porast razine tečajeva.

I sad kamate opet rastu, barem u SAD-u. Američke obveznice s rokom dospijeća od 10 godina u međuvremenu ulagačima nude profit od gotovo 3%. To je prilično isplativo. I baš zato bi ulagači mogli u većoj mjeri biti motivirani da preraspodijele ulaganja. Odnosno da okrenu leđa relativno riskantnim tržištima dionica, i da novac ulože u američke državne obveznice. One su na glasu kao praktički osigurane od gubitka, odnosno 100% sigurne.

Taj razvoj skriva i jedan drugi rizik. Naime pravilo je da tečajevi obveznica padaju dok raste njihova rendita. I obratno. Ukoliko kamate dakle brzo porastu, a investitori prodaju svoje obveznice kako ne bi pretrpjeli gubitak tečajeva u svom portfelju, na tržištima državnih obveznica prijeti tendencija negativnog razvoja. „Ako se tamo doista ostvari taj scenarij, onda će biti gusto", smatra burzovni stručnjak Dirk Müller.

Preporuka uredništva