Budućnost je u strogosti

Svako daljnje primanje novih članica «ovisi o tome jesu li se pristupajuće zemlje pridržavale pravila. Moraju se strogo pridržavati kriterija», zaključio je predsjedavatelj Europskog vijeća, finski premijer Matti Vanhanen: „Cilj je pronaći novi konsensus oko proširenja i zajednički nazivnik za proširenje – ali ne radi se o tome da postavimo nove prepreke ili da zatvorimo vrata.“
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso naglasio je da osim toga da se pristupajuće zemlje strogo moraju pridržavati standarda Europske unije, mora postojati i sposobnost EU-a za daljnja proširenja. Na taj se način želi poboljšati proces toka pristupanja i sam proces proširenja.
Njemačka je kancelarka Merkel pak izjavila da na ovom skupu nisu pooštrena mjerila za nove članice, ali da je točno da pristupajuće zemlje moraju ispuniti kriterije. Kod zemalja zapadnog Balkana to je među ostalim i puna suradnja s Haaškim sudom.

Planirana konferencija o Europskom ustavu

Dva tjedna prije početka njemačkog Predsjedanja na summitu EU-a dani su novi impulsi zamrznutom procesu europskog ustava. Španjolska i Luxembourg potaknule su sazivanje konferencije onih zemalja članica koje su već potpisale Europski ustav. Podsjetimo, sredinom 2005. godine Ustav su na referendumu odbacili građani Francuske i Nizozemske.
«Stvar je njemačkog predsjedništva da ustavni proces postave na pravi kolosijek», rekao je luksemburški premijer Jean-Claude Junkcer. Do sada je Europski ustav potpisalo 18 zemalja, uključujući i Bugarsku i Rumunjsku koje 1. siječnja postaju punopravne članice Unije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel za predstojeće njemačko Predsjedanje računa sa širokom podrškom zemalja članica. Izjavila je kako osjeća ne samo dobru atmosferu već i spremnost mnogih članica da njemačko Predsjedništvo započne uspješno. Stoga je poručila da s optimizmom očekuje šestomjesčno njemačko Predsjedanje Europskom unijom i konzultacije oko oživljavanja Europskog ustava.

Napredak oko migracijske politike

Šefovi država i vlada ostvarili su napredak oko pitanja useljavanja. «Bili smo u stanju dogovoriti opširan paket migracijske politike», rekao je predsjedavatelj Vanhanen. Time se Europska unija po prvi puta zalaže za postizanje zajedničke migracijske politike. Kako stoji u zaključcima sa sastanka na vrhu, planirano je partnerstvo između Europske unije i trećih zemalja. Time bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada u zemljama članicama. Nadalje, potaknuto je istraživanje u kojem bi se ispitalo na koji način bi u Europsku uniju mogli doći «gastarbajteri» na određeno vrijeme ali i s obavezom da se nakon dogovorenog vremena ponovno vrate u zemlje iz kojih potječu.