Brige Europskog parlamenta: "Kobasica ne može biti veganska"

Europski je parlament većinom glasova odlučio da se vegetarijanski proizvodi koji zamjenjuju meso, ubuduće više ne smiju zvati nazivima koje tradicionalno podrazumijevaju da je to meso. Na primjer "burger", "kobasica", "steak" - teško je reći hoće li se to odnositi i na korektno hrvatski izraz "odrezak" jer to može zapravo značiti odrezani komad bilo čega, ali kod "šnicle" bi trebalo biti jasno kako on nikako nije vegan.

Za odgovarajuću zakonsku izmjenu u srijedu je u Strasbourgu glasalo 355 zastupnika, dok ih je 247 bilo protiv. Odluka nije konačna jer se o tome još moraju usuglasiti 27 država članica EU.

Prijedlog je podnijela francuska konzervativna zastupnica Céline Imart. „Riječ je o transparentnosti i jasnoći za potrošače te o priznanju rada naših poljoprivrednika“, rekla je Imart u raspravi u Europskom parlamentu. Po njezinu mišljenju, nazivi koji se koriste u trgovinama dovode kupce u zabludu.

Već se zna što je to

Organizacija potrošača BEUC ne slaže se s time i poziva se na vlastite ankete. „Većina potrošača ne zbunjuju ti nazivi“, napisala je stručnjakinja BEUC-a Irina Popescu u tekstu na njihovoj web-stranici. „Donositelji odluka trebali bi se usredotočiti na to da pakiranja budu jasna i razumljiva, s oznakama kojima se može vjerovati“, poručila je u srijedu.

Zajedničko pismo njemačkim zastupnicima u Europskom parlamentu koje se protivi zabrani sadašnjih naziva mesnih alternativa, potpisali su i veliki prehrambeni koncerni. Među potpisnicima su, primjerice, Aldi Süd, Lidl, Burger King i Rügenwalder Mühle koji redom već u svom proizvodnom asortimanu i na svojim policama imaju i čitavu paletu proizvoda s alternativom mesu.

No njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) i ministar poljoprivrede Alois Rainer (CSU) su za zabranu takvih oznaka: „Kobasica je kobasica. Kobasica nije veganska“, rekao je Merz u nedjelju navečer na postaji ARD. Ipak, i većina eurozastupnika njemačkih kršćanskih demokrata je glasala protiv prijedloga. „Šteta što se većina u Europskom parlamentu, u vrijeme kad imamo stvarne probleme, bavi takvim glupostima", misli CDU-ov eurozastupnik Peter Liese.

Sukob svjetonazora

Slično su reagirali i zastupnici socijaldemokrata, Zelenih i liberala. „Izrazi poput ‘vege-burger’ ili ‘tofu-kobasica’ odavno su svakodnevni“, smatra eurozastupnica SPD-a Maria Noichl. A zabrana neće riješiti probleme u poljoprivredi: „Niti jedan poljoprivrednik zbog toga neće na kraju imati više novca u džepu.“

Ipak, biti vegan ili jesti meso sve češće nije tek odluka o vlastitoj ishrani nego odraz svjetonazora - a tako i podjele u društvu. A dok se vodi bitka oko "veggie-burgera", još je manje jasno smije li se i "mlijeko bez laktoze" zvati "mlijeko".

Jer ono to definitivno nije: to je u pravilu samljevena zob pomiješana s mnogo vode gdje se dodaju enzimi (najčešće amilaza) kako bi se škrob razgradio u šećer. U prehrambenoj industriji amilaza se dobiva mikrobiološkom fermentacijom (npr. iz bakterije Bacillus subtilis ili plijesni Aspergillus oryzae). Za dobru mjeru se dodaje i nekakva mast - inače nikad nećete dobiti pjenu u vašem veggie-cappuccinu. Zdravije od kravljeg mlijeka? Neki misle da jest.

Paket mjera zaštite poljoprivrednika

Glasanje o nazivima burgera u Strasbourgu bilo je dio zakonodavnog paketa kojim EU zapravo želi ojačati položaj poljoprivrednika u pregovorima o cijenama sa lancima trgovina. U to spada i obveza pisanih ugovora između proizvođača i njihovih kupaca – što u mliječnoj industriji zasad nije uobičajeno.

Europski se parlament u srijedu načelno svrstao iza tog paketa. Većinom su se ipak izjasnili i za mogućnost izuzeća od obveze ugovora ako to zatraži strukovna udruga. Osim toga, EP se zauzeo i za niz olakšica za poljoprivrednike u provedbi mjera zaštite klime. O svim reformama se još trebaju složiti i 27 država članica EU, a još treba vidjeti hoće li se složiti i oko zabrane naziva poput „veggie-burger“.

aš(AFP)