Brexit: što zapravo donosi No-Deal?

Po prvi put je britanski premijer priznao da je "vrlo, vrlo vjerojatno" da će se Velika Britanija rastati od EU bez sporazuma. Nije to ono što on želi ali će zemlji omogućiti "da od siječnja radi samo ono što ju je volja".

Do sada je Boris Johnson uvijek govorio o "australijskom dealu", jer je mislio da Velika Britanija neće potpisati trgovinski sporazum s EU. Ali onda mu je bivši australijski premijer Malcolm Turnbull pomutio račune. "Pazite što si želite. Odnosi između Australije i EU nisu onakvi kakve bi Velika Britanija željela imati s EU-om s trgovinske točke gledišta", rekao je bivši premijer. To znači da se cijela robna razmjena mora odvijati u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. A to ne znači prednost u svim segmentima.

Sporazum s EU-om, pored trgovinskih uključuje i druge aspekte - od policijske suradnje do pitanja energetskog tržišta. Sve će to otpasti ako ne bude bilo dogovora. Što se dakle sve mijenja od 1. siječnja 2021.?

Luke i granice

Prema scenariju britanske vlade, na kanalu ispred Dovera i drugih britanskih luka moglo bi zaglaviti do 7.000 kamiona, s vremenom čekanja od dva dana. EU želi uvesti potpunu carinsku kontrolu od 1. siječnja 2021. godine. To znači da je potrebna ogromna birokracija za sve teretne kamione koji su se ranije brzo kotrljali ulazeći u trajekte i izlazeći iz njih: carinske i porezne deklaracije, potvrde o porijeklu, veterinarske provjere. Samo u Doveru se dnevno otpravi oko 10.000 kamiona. Ogromna parkirališta za kamione već su izgrađena u blizini luke Kent. London računa s dodatnim troškovima za britanske kompanije u visini od oko 13 milijardi funti.

EU želi nizom hitnih propisa održati zračni promet  u narednih najmanje šest mjeseci i dozvoliti vozačima autobusa i kamiona da koriste svoje dosadašnje dozvole.

Putovanja i turizam

Turisti iz Velike Britanije dužni su na aerodromima stati u red za pasoške kontrole kojima su podvrgnuti građani zemalja koje nisu članice EU. Gube automatsko zdravstveno osiguranje u EU i do daljnjeg im treba međunarodna kartica osiguranja i međunarodna vozačka dozvola. Od 1. siječnja im zbog korona-lockdowna privremeno više nije dozvoljen ulazak u EU. Za kućne ljubimce potrebna su komplicirane zdravstvene potvrde. Vlasnici nekretnina, koji u na jugu Europe imaju vikendice, smiju boraviti u EU samo po 90 dana u okviru šest mjeseci. To je već izazvalo uzbuđenje i kritične natpise u britanskoj štampi.

Roba

Britanska automobilska industrija strahuje od „No-Deal Brexita" odnosno Brexita bez postignutog sporazuma. Za nju je to mogući smrtonosni udarac. Proizvođač automobila Nissan s pogonima u britanskom lučkom gradu Sunderlandu već je nagovijestio da bi mogao zatvoriti svoju tvornicu. Zbog dugog čekanja u lukama, pravovremeni lanci opskrbe bit će prekinuti. Tvornica Honde u Swindonu je zbog toga već prekinula proizvodnju. Uz to, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), na motorna vozila se naplaćuje carina od 10 posto. To bi značilo kraj konkurentnosti i gubitak tisuća radnih mjesta, uključujući i ona u dobavljačkoj industriji odnosno poduzećima koja isporučuju dijelove za automobile.

Britanska farmaceutska industrija mora proći dodatni postupak odobravanja u Agenciji za lijekove Europske unije (EMA) kako bi mogla prodavati svoje lijekove u Europi. To košta puno vremena i novca.

Poljoprivreda

Na poljoprivredne proizvode uvode se nove carine EU-a: na mliječne proizvode carine će biti veće za oko 30 posto, na govedinu i janjetinu 40 posto i više. Zajedno s ukidanjem subvencija iz EU-a, koje otprilike čine polovinu njihovih prihoda, ovo bi za tisuće poljoprivrednika mogao značiti kraj. Mnogi od njih glasali su za Brexit jer nisu mogli zamisliti da bi napuštanje EU moglo proći bez dogovora.

Financijsko tržište i usluge

Daleko najvažnije britansko izvozno dobro su financijske usluge. One ionako ne bi bile dio trgovinskog sporazuma, ali tu i gubitak dobre volje u EU može imati negativan učinak. Takozvano "Passporting", odnosno pravo na rad u EU, su banke i osiguravajuće kompanije izgubile još u siječnju 2020. godine. U budućnosti će im trebati priznanje ekvivalentnosti njihovih propisa od strane EU, što Bruxelles može povući u bilo kojem trenutku.

Neke kompanije su osnovale europske podružnice kako bi mogle nastaviti raditi. Europskoj uniji i dalje trebaju određene financijske usluge svjetskog financijskoga centra Londona, ali Pariz, Frankfurt i drugi imaju za cilj postupno osamostaljivanje. Budućnost „City of London" je stoga neizvjesna. Pravnici, arhitekti ili inženjeri iz Velike Britanije mogu izgubiti priznanja svojih diploma i trebat će im skupe radne vize za EU ako tamo budu željeli raditi na određeno vrijeme. To se odnosi i na umjetnike: britanski orkestri već su zabrinuti za budućnost svojih turneja po Europi.

Posljedice za EU

Jedna od standardnih rečenica o posljedicama Brexita glasi: Gubitnici su s obje strane. Kao i: Velika Britanija gubi više od EU, jer njen trgovinski volumen s EU iznosi gotovo 50 posto ."Nas je 27 a Britanci su samo jedna zemlja", kaže Maria Demertzis iz Istraživačkog centra Bruegel u Bruxellesu i ističe: "Mi smo najbogatije domaće tržište na svijetu s preko 400 milijuna potrošača".

Međutim, i EU će također osjetiti „No-Deal": i to najviše Nizozemska, Belgija i sjeverna Francuska, gdje se nalaze dobavljači  dijelova za britanske kompanije ili gdje je trgovina bila posebno intenzivna. Ako je suditi po brojkama, najveći gubitnik bi bila Njemačka, ali kompanije su se ovdje već pripremile za Brexit:Velika Britanija je kao trgovinski partner pala s trećeg na peto mjesto.

Irska je poseban slučaj. Tamošnja privreda je tradicionalno usko povezana s Velikom Britanijom. Iz Dublina stoga dolaze najpaničniji tonovi o riziku nepostizanja dogovora o Brexitu s EU-om.