1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vječiti povratak fašizma

Emir Musli1. lipnja 2015

Od javne rasprave o ideološkim podjelama u Drugom svjetskom ratu nije imuna ostala ni Bosna i Hercegovina, tradicionalno podijeljena na nekoliko tabora.

https://p.dw.com/p/1FZgZ
Sutjeska
Foto: DW/D. Maksimovic

Jusuf Trbić, novinar, publicist i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Bijeljina, kaže da je ubijanje antifašizma u zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije, počelo devedesetih godina prošloga stoljeća, vraćanjem fašističkih obrazaca mišljenja i djelovanja na javnu scenu.

Politika bez vizije

„Razlozi za to su vrlo jednostavni jer su se velikodržavni projekti oslanjali na stare programe iz Drugog svjetskog rata. Bili su prepisani iz nacističkih obrazaca i u njima se nalazi sve što smo imali i u ovom ratu protiv Bosne i Hercegovine. Dakle, rat za teritorije, etničko čišćenje, sijanje mržnje, odvajanje naroda, pravljenje zidova među ljudima. Pri tome se, kad je riječ o antifašizmu, zanemaruju činjenice i povijesni dokumenti, sjećanja građana, sve ono što bi moglo svjedočiti o nekom prošlom vremenu, a uzima se samo ideja razdvajanja ljudi koja služi i današnjim političkim elitama,“ kaže Trbić.

Antifaschismus in Bosnien
Foto: DW/E. Musli

On dodaje da su nacionalne stranke, koje su govorile i govore u ime naroda, poništile volju pojedinca, zbog čega danas imamo BiH u kojoj je zabetonirana etnička podjela. Pri tome, tvrdi on, nije moguće riješiti ni najobičnije etničke sporove i osigurati vladavinu zakona i poštivanja osnovnih ljudskih prava.

„Problem je što smo svi mi pristali na takvu vrstu politike koja nema viziju kako da stvori građansko društvo, kako da se prekorače etničke granice, kako da se približimo jedni drugima i slijedimo put na koji nam Europa ukazuje. Danas imamo samo pripadnike jednog, drugog, trećeg stada i samo takvi mogu postojati. To je unijeto u naš Ustav, to je zabetonirao Dejtonski sporazum i to je ušlo u sve udžbenike u školama. Mladi prate klimu u društvu, u školama uče ono što ne bi trebalo da uče u normalnom društvu, a sve to još uvijek vodi podjelama i mržnji.“

Siromaštvo i revanšizam

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, kaže da je nakon Drugog svjetskog rata emigracija sačuvala ideju revizionizma povijesti i negiranja antifašizma. „To je zanimljiva pojava iako se smatralo da je poražena činjenicama i neupitnim podacima o zastrašujućim zločinima, o izdaji i suradnji s fašistima. Na žalost, ideje revizionizma su odavno oživljene i ne vode pomirenju među narodima, čak ni pomirenju unutar jednog od naroda. Sve to, ne samo da nije dobro, nego je anticivilizacijsko i suprotno je težnjama koje postoje u modernoj Evropi,“ kaže Todorović.

Antifaschismus in Bosnien
Foto: DW/E. Musli

On podsjeća da moderna Njemačka nije izrasla samo na gospodarstvu, nego i na modernoj misli, na snažnoj demokratskoj državi, na istinitom odnosu prema povijesnim činjenicama. Zaključuje da tako nešto ne postoji u današnjoj BiH. Ono što imamo, kaže on, to je opasan spoj siromaštva, neznanja, nezadovoljstva. „Nosioci ekstremnih ideja rade to iz neke vrste revolta. Ogroman broj ljudi u BiH živi ispod granice siromaštva te je pojava ekstremizma, govor mržnje pa i konkretne terorističke akcije, nešto što se može očekivati od onih koji se osjećaju marginalizirani, koji, na neki način, imaju promašene živote i nisu uključeni na pravi način u društvene tokove. To je dublji sociološki problem i neka vrsta revolta, ali mene zabrinjava koketiranje političara s takvim idejama. Ekonomija, znanje, učenje, društveni dijalog, istinito govorenje o prošlosti, to je ono što je potrebno jednom post-konfliktnom društvu kakvo je naše,“ zaključuje Todorović.

Povijest nije mit

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže da živimo u vremenu urušenih vrijednosti, u kojem se od povijesti radi mit i revidiraju činjenice koje je utvrdila svjetska povjesničarska struka. „Desnica raste i svi nacionalisti na našim prostorima pokušavaju zloupotrijebiti demokratske tokove i negirati utvrđene činjenice. Činjenica je da se u svakom ratu događaju ratni zločini i tu se sve činjenice moraju uvažavati, pa i one o Drugom svjetskom ratu. Međutim, nije moguće antifašistima zvati one koji su bili na strani fašizma. Antifašistički pokret, kao svenarodni pokret, jesu vodili komunisti, ali je bilo mnogo onih koji nisu bili članovi Komunističke partije i na to tako treba gledati,“ kaže Šehić za Deutsche Welle.

Dodaje da je današnji fašizam mutirao u različitim oblicima i u samoj Europi koja je bazirana na antifašizmu. Kad je BiH u pitanju, Šehić tvrdi da se njeni narodi još uvijek uporno drže u torovima. „Kad ste u nekom toru, više niste subjekt nego objekt kojim se manipulira. Mi koji smo ateisti, trebamo se vratiti čovjeku kao ljudskom biću, a oni koji su teisti da se vrate čovjeku kao božjem biću. Ovdje nam još uvijek to ne dozvoljavaju i zaboravljaju da se mi rađamo kao ljudska ili božja bića. Jedine razlike su u spolu i boji kože, a sve ostale razlike su nametnute. Odavno nemamo podjelu na dobrog i lošeg čovjeka, nego imamo dobre ili loše Bošnjake, Srbe ili Hrvate. Političari štite svako svoj narod, a ne sve građane. Taj sistem vrijednosti se mora mijenjati prvo u porodici, a onda u sistemu obrazovanja. Na žalost, vremena danas nisu takva, ali nada uvijek ostaje, da će dobro pobijediti zlo, da ćemo svi biti ljudi,“ kaže Šehić.

Koja je prava istina?

„Treba nam novo školstvo, novi kulturni milje, to je sva priča. Pogotovo kad je u pitanju povijest ili istorija ili historija. Ona je nekada rađena potpuno demagoški po principima pobjednika ili gubitnika u neka tamo vremena. Zato danas imamo to što imamo. Imamo deset istina o istoj stvari, a to je nemoguće da postoji jer je istina samo jedna,“ tvrdi fra Petar Matanović, umirovljenik i predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Brčko Distrikta.

Antifaschismus in Bosnien
Foto: DW/E. Musli

On dodaje da nas opterećuje problem ukupne povijesti, znanja o bilo čemu. „Mi ne znamo što je fašizam u pravom smislu, što je antifašizam, što je komunizam. Imali smo svašta, tako da smo danas, ja mislim, jako zbunjeni kao nacije, kao narodi. Svatko ima svoju istinu. Čak i naš religijski svijet je takav. Često je tu nacionalizam, konfesionalizam, a vrlo malo je tu čovjeka vjernika. Osnova svake vjere trebao bi biti čovjek. Evo, mnogi govore da Papa dolazi Hrvatima, da ih osokoli da ne idu iz BiH. Ustvari, on dolazi katolicima i svim ljudima dobre volje u Bosni i Hercegovini s porukom „Mir vama“, upućenoj svim ljudima,“ zaključuje fra Petar Matanović.