Bosanska zavrzlama oko izbornog zakona | Politika | DW | 20.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

bosna i hercegovina

Bosanska zavrzlama oko izbornog zakona

SAD su prvi put otvoreno podržale elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH, dok traju pregovori o Izbornom zakonu. Međutim, zapelo je kod dogovora SDA i HDZ-a BiH.

Četvrti je dan pregovora o Izbornom zakonu, s američko-euvropskim timom medijatora, između predstavnika političkih stranaka u Federaciji BiH. Na stolu je elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije, koji ima najveće šanse, ali je problem „vrijednost“ hrvatskog glasa. Točnije, HDZ BiH, na čelu sa Draganom Čovićem, traži da, zbog značajno manjeg broja Hrvata, glas iz kantona s hrvatskom većinom, vrijedi više nego u ostalim dijelovima BiH. Zapelo je u dogovoru SDA i HDZ-a BiH.

„Od sedam stranaka, šest je prihvatilo tu osnovu, kakvu takvu. Nećemo reći da smo razočarani postupkom koji se vodio do sada, ali slati poruke na taj način, da se treba obračunati sa nekim, da neko treba platiti zbog toga što mu se ne sviđa nečija politika, je poraz politika u BiH“, rekao je Čović kasno sinoć nakon još jedne runde pregovora u kojoj nije postignut kompromis, iako će danas nastaviti razgovore, kako bi došli do dogovora.

Stranputica BiH

Čović upozorava, da “stranputicu BiH koja slijedi ukoliko dogovora ne bude”, nitko neće moći zaustaviti, pa poziva političare, posebno iz SDA, da pristanu na kompromis. Istovremeno, čelnik ove stzranke, Bakir Izetbegović, kaže da mu predstavnici međunarodne zajednice prijete i da će morati povući, kako je rekao, neke nepopularne poteze koje će oboriti rejting SDA na predstojećim izborima.

Gabriel Escobar u Sarajevu

Gabriel Escobar u Sarajevu

„Zakuhali su jedni i drugi i trebalo bi da se dogovore ti koji su problem napravili. Od nas se svašta očekuje, odjednom smo mi glavni u ovoj državi, kada treba pokupiti te političke gelere. Dakle, ne dam. Ovo što je u narodu rečeno ´navro´, Čović će morati platiti. Morat će odustati od nekih jakih stvari koje drže u Federaciji, od Doma naroda, blokada koje sada živimo”, poručio je Izetbegović sa stranačkog skupa, dok su trajali stranački pregovori u Sarajevu u zgradi Delegacije EU u BiH, kojima se kasnije pridružio.

Tokom drugog dana pregovora o izbornom zakonu, stigla je poruka iz američke administracije. Specijalni američki predstavnik za zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, prvi put je otvoreno rekao da Amerika podržava elektorski model za članove Predsjedništva BiH. „Jeste, istina je. Želimo da elektorski proces, ispuni potrebe ljudi koji glasaju“, rekao je Eskobar, za Al Džaziru.

Kako rasporediti elektore

Međutim, elektorski izbor u BiH graniči sa znanstvenom fantastikom, upozorava većina analitičara. Nemoguće je, kažu, američki model, koji je zaživio u 18. stoljeću, primjeniti na BiH, jer se tada smatralo da stanovništvo zbog neinformiranosti, ne poznaje dovoljno predsjedničke kandidate.

Također, model je uveden kada veliki broj ljudi nije imao pravo glasa u Americi, tako da se vlast praktično davala manjem broju ljudi, elektorima, koji su birani lokalno, a koji su svoj glas, koji je u načelu poznat, davali onda predsjedničkom kandidatu. Ovaj model, nakon svakih izbora u Americi, ima sve više kritičara, koji upozoravaju na sve veću mogućnost manipulacija kroz ovaj sistem.

Drugi problem je broj elektora koji bi bio u BiH, jer se nezvanično spominje broj od preko 200. Američki Kongres ima 538 elektora, na preko 300 milijuna stanovnika, pa se postavlja pitanje kako bi se rasporedili elektorski glasovi u BiH, na tri milijuna stanovnika.

Ipak, dio stranaka u Federaciji BiH, kako kažu, odlučan je i po cijenu pada političkog rejtinga, prihvatitie neke kompromise. Ipak, prijedlog da glas iz recimo Širokog Brijega, vrijedi više od glasa iz nekog grada sa bošnjačkom većinom, poručuju, nikada neće biti prihvaćen. Ukoliko ne bude dogovora, BiH čeka sudbina Mostara, u kojem godinama nisu bili provođeni izbori.

„Prvi put smo dobili precizne i jasne stavove međunarodne zajednice. Sad vas pitam, s pogledom na zbivanja u Ukrajini, shvaćate li koliko je važno kako se međunarodni faktori odnose prema BiH? Hoćemo li sada svima njima reći ´ne´ i inzistirati na tim idealističkim zahtjevima”, upitao je Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda.

Različiti modeli unutar BiH?

Sada se postavlja pitanje bi li se u tom slučaju prijedlog za elektorski izbor članova Predsjedništva, odnosio samo na izbor hrvatskog i bošnjačkog člana u Federaciji, a da u Republici Srpskoj ostane direktan izbor kao do sada.

Stav zvanične Banjaluke i ranije je bio da se način izbora neće mijenjati za RS, osim u dijelu koji se odnosi na brisanje teksta “Srbin iz RS”, gdje bi sada bilo navedeno da se bira “jedan iz RS”, čime bi se ispunila i presuda u slučaju Sejdić-Finci.

Ipak, pitanje je da li bi međunarodna zajednica pristala na dva različita modela izbora unutar BiH, posebno ako se uzme u obzir da problem predstavlja i Dom naroda Federacije, drugi dom parlamenta. Hrvati tvrde, da SDA želi ovo tijelo svesti na Vijeće naroda u RS, koje ima sličnu ulogu ali sa manjim ovlastima.

Predsjedništvo BiH: kako će se ubuduće birati?

Predsjedništvo BiH: kako će se ubuduće birati?

Sve što se dogovore u Federaciji, Republika Srpska će prihvatiti, poručio je ranije Milorad Dodik (SNSD). Neposredno prije početka ovih razgovora, rekao je da je vidljivo da su predstavnici međunarodne zajednice jednostrano informirani. “BiH ne može da nastavi svoje postojanje, ukoliko se ne usvoje etničke i nacionalne realnosti”, rekao je Dodik.

Pregovori se nastavljaju danas (20.3.) i to je ujedno posljednji pokušaj da se pronađe neki kompromis pred izbore u listopadu. Ukoliko se postigne dogovor, tada će se izjašnjavati stranačke centrale, nakon čega prijedlog ide na glasanje Parlamentu BiH, gdje SNSD, SDA i HDZ BiH, sa stranačkim satelitima, imaju dovoljno ruku za usvajanje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu