Bori li se EU upoće protiv korupcije na Malti? | Gospodarstvo | DW | 23.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Bori li se EU upoće protiv korupcije na Malti?

Međunarodni konzorcij novinara pokušava razriješiti ubojstvo malteške novinarke Daphne Garuane Galizie. Zašto? I što čini EU kako bi Maltu pokrenula na ubrzanje istrage?

45 novinara iz 15 zemalja rade na tome da dovrše istraživački posao koji je započela ubijena malteška novinarka Daphne Garuane Galizia. Oni se nadaju da će pronaći ključni trag koji bi vodio ka naručiteljima i organizatorima njenog ubojstva. Malteška vlada i pravosudni organi nisu dostavili nikakve nove rezultate istrage čak ni šest mjeseci nakon ubojstva. Dojam je da istraga teče mlako i da možda ne postoji volja da budu objavljeni neugodni rezultati. Sada se postavlja pitanje što Europska unija radi kako bi održala pritisak na svoju zemlju članicu - Maltu i što čini kako bi zaštitila one koji se bave istraživačkim novinarstvom?

„Europska komisija očekuje neovisnu i temeljitu istragu ubojstva sve dok se odgovorni ne pronađu i ne predaju pravosudnim organima”, kaže jedan od glasnogovornika komisije Margaritis Schinas. No, kakve su šanse da se to dogodi kada se zna da su politička, pravosudna i policijska tijela na Malti u uskoj sprezi, što dovodi pod sumnju neovisnost sudova. Razotkrivanje te sprege je godinama bilo dio posla ubijene novinarke, a nove detalje je objavio istraživački tim projekta „Daphne”.

Međutim, Europska komisija u Bruxellesu ne vidi nikakvu sustavnu krizu u pravosudnom sustavu Malte, tvrdeći kako ne postoji razlog za vođenje procesa zbog kršenja vladavine prava, rekao je Schinas. O ovome se raspravljalo i u EU i ustanovljeno je da pravna država na Malti nije ugrožena. Rečeno je međutim kako postoje "specifični problemi" i da se o tome razgovara s odgovornima na Malti. Rečeno je i da je Europska komisija u kontaktu s vladom Malte. Sven Giegold, zastupnik iz stranke Zelenih i član delegacije EU-a koja je posjetila Maltu, ne slaže se s izjavom glasnogovnika EK-a: „Postoji sustavni problem s vladavinom prava na Malti, koji Europska komisija pokušava zataškati - čak i nakon ubojstva novinarke i to smatram strašnim".

Malta Ministerpräsident Joseph Muscat zum Fall Daphne Caruana Galizia (picture-alliance/AP Photo)

Malteški premijer Joseph Muscat

Bruxelles je najavio i izvještaj oko sumnjivih aktivnosti na Malti, koje se odnose na prodaju europskih putovnica. U principu, ta odgovornost leži na svakoj državi-članici pojedinačno a povrede zakona se ne mogu lako prepoznati. O ovim sumnjivim poslovima malteške vlade opsežno je pisala ubijena novinarka Daphne Garuana Galizia. Pod uvjetom da uloži 1,1 milijun eura, svaki državljanin bilo koje treće zemlje može postati građanin Malte. Navodno su biznismeni iz Rusije, Kine i arapskih zemalja bili glavni profiteri ove regulative. Oni na taj način kupuju slobodu kretanja po EU-u ili žele izbjeći kazne i krivično gonjenje u drugim zemljama. Ti ljudi ranije nisu imali nikakve osobne veze sa ovom otočkom zemljom, niti su stvarno željeli živjeti tamo.

Pomaže li još jedna izmjena zakona?

No, kada se radi o pranju novca, tu je situacija potpuno drugačija. Ustanovljeno je da postoje i veze između autokratske vlade Azerbajdžana, Pilatus- banke na Malti i premijera Josepha Muscata, koju je otkrila upravo ubijena novinarka Daphne. Malteške vlasti zatvorile su banku krajem ožujka a iranski vlasnik se sada nalazi u pritvoru u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, razjašnjavanje nejasnih monetarnih transakcija na relaciji Baku – Malta nije napredovalo.

Međunarodni monetarni fond je krajem siječnja malteškoj vladi naložio da poduzme „održive napore kako bi osigurala cjelovitost financijskog sistema. Pri tome je ključna odlučna primjena i efikasna kontrola mjera protiv pranja novca. ..” Europska komisija zapravo priznaje da Malta ima problema, kada kaže: „Komisija će ispitati hoće li protiv Malte pokrenuti postupak za utvrđivanje povrede EU-sporazuma kada je u pitanju pranje novca”, rekao je glasnogovornik EK Margaritis Schinas. On upućuje na Direktivu 5 o pranju novca", koju je u četvrtak usvojio Europski parlament. Njome se pooštravaju pravila i mjere i otežava se pranje novca.

Javni registar vlasnika i povjerenja

Malta Reisepass von Blogger Manuel Delia (DW/A. de Loore)

Unosni posao s malteškim putovnicama

Judith Sargentini, predsjednica pregovaračke delegacije u Evropskom parlamentu ističe da je još tokom posljednjeg pooštravanja mjera došlo do bitnih promjena. "Od tada vlasnici firmi i nekretnina moraju poimence biti uvršteni u javni registar. Ali sada je napravljen svojevrstan skok i uvedeni su trustovi (oblik povezivanja više poduzeća)". Nakon što je uvedeno pravilo da vlasnici moraju biti uknjiženi, otkriveni su posrednici, koji su stajali iza sumnjivih poslova, čime je otvoren put da se stane na kraj pranju novca, financiranju terorizma i utaji poreza. Međutim, ovdje se ne bi trebale očekivati brze promjene: do trenutka stupanja na snagu posljednjih izmjena zakona o suzbijanju pranja novca u EU, bilo je potrebno tri godine.

"Naša ideja je da očistimo zakon od neadekvatnih mjera", kaže Judith Sargentini, i to tako da se kriminalne aktivnosti ne mogu tako lako skrivati iza fasade naizgled legitimnih firmi. Ona je ponosna što nekolicini država nije uspjelo da u EU-parlamentu proguraju mjere kojima bi se bitno ograničio pristup registru s imenima vlasnika tvrtki. Italija je htjela da se registar s vlasnicima tvrtki smije objaviti samo kada se vode sudski procesi. No, to je odbijeno. Sada će pristup registru biti moguć i nevladinim organizacijama i novinarima, koji se bave istraživačkim novinarstvom. No, probleme europska zastupnica Judith Sargentini i dalje vidi kada je u pitanju provedba strogih propisa u zemljama članicama EU-a. „Vlade na sva zvona govore koliko je štetno pranje novca a onda zaostaju u provedbi mjera za borbu protiv pranja novca. Ili propuste vrednovati dostupne informacije."

Odvjetnički ured, koja je glavni operator u poslovima oko izdavanja putovnica građanima trećih zemalja na Malti, navodno je u vlasništvu dva trusta. U registru o tome tko stoji iza ova dva trusta navedeno je ime nepoznate žene iz Malezije. Ona bi mogla biti član obitelji nekog od suradnika odvjetničkog ureda. Ne radi se, dakle, samo o identifikaciji imena iz registra u koji se unose vlasnici firmi nego i o identifikaciji onih koji rade u pozadini i zapravo vuku sve konce. Bez obzira na sve, Judith Sargentini ipak smatra da će novi zakon donijeti poboljšanja za one koji se bave istraživačkim novinarstvom, kakva je bila Daphne Garuana Galizia „Ne možemo je vratiti u život, ali kada se pobrinemo da određene informacije izađu na svjetlo dana i dopru do javnosti, lakše ćemo omogućiti istragu i razriješiti neki slučaj”.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva