1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
CDU Logo Symbolbild Krise
Foto: AFP/M. Matzen

Borba za prevlast – tko će naslijediti Angelu Merkel?

Kay-Alexander Scholz
26. veljače 2020

Trojica utjecajnih demokršćana kandidirala su se za mjesto čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU) a time vjerojatno i za kandidata za kancelara. Za što se zalažu njih trojica i tko je favorit?

https://p.dw.com/p/3YRrE

Ako demokršćanska Unija CDU/CSU i nakon idućih izbora bude u poziciji formiranja vlasti, promjena pod nasljednikom Angele Merkel ne bi ni izbliza ličila na zaokret kakav se dogodio u SAD ili Velikoj Britaniji s pojavom Donalda Trumpa i Borisa Johnsona.

Nešto kao kontinuitet, ali uz neke promjene, to u svakom slučaju obećavaju trojica kandidata za čelo CDU-a na odvojenim konferencijama za tisak. Ta trojica su bivši ministar za zaštitu okoliša Norbert Röttgen (54), premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Armin Laschet (59) i nekadašnji predsjednik zastupničkog kluba Unije  Friedrich Merz (64).

Sva trojica obećavaju da će se držati načela njemačke vanjske politike kada su u pitanju EU i NATO. Ponavljaju želju za jačanjem Europske unije u svjetskoj politici i tijesnim savezom prije svega s Francuskom. Još jedan stari zahtjev se čuo, da EU mora raditi na sigurnosti vanjskih granica kako bi kontrolirala migraciju.

No ponavljanjem fraza da su ovo „turbulentna vremena", doba Trumpa i uspona Kine, kada Njemačka mora preuzeti važniju ulogu u svijetu, kandidati Röttgen, Laschet i Merz nisu mogli pokazati u čemu se međusobno razlikuju.

Zabrinuti čuvari naslijeđa CDU-a

Friedrich Merz
Kandidat ekonomskog krila Friedrich MerzFoto: picture-alliance/dpa/B. Wüstneck

U nedjelju je na izborima u gradu-pokrajini Hamburgu CDU pao na povijesni minimum od 11 posto glasova. Na istoku Njemačke je stranka također ispod 20 posto. U saveznom prosjeku to je 27 posto podrške i iako ta brojka nikada nije bila manja, CDU je i dalje najjača stranka.

U skladu s tim su se trojica kandidata predstavili kao zabrinuti čuvari naslijeđa demokršćana, političari koji će pokušati zadržati velike narodne stranke čak i onda kada se je primjetan trend podjele glasova i na manje stranke.

Niti jedan od kandidata ne želi napustiti politički centar, govore da se jasno treba ograditi od krajnje lijevog i desnog političkog spektra, stranke Ljevice i desničarske Alternative za Njemačku (AfD). No ipak ima različitih naglasaka. Merz, čovjek iz krupnog biznisa, tako naglašava „konzervativno-liberalno" u stranci.

Zajedničko trojici kandidata je prihvaćanje činjenice da je CDU u posljednje vrijeme izgubio znatnu podršku prije svega među mladim biračima. Vjeruju da je potrebno povesti novu politiku prema klimatskim promjenama i izdvojiti više novca za obrazovanje.

Slijedi borba

Do izbora ostaju dva mjeseca. Na izvanrednom kongresu 25. travnja će 1001 delegat iz cijele zemlje – osim Bavarske gdje konzervativni spektar pokriva sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU) – izabrati novog šefa. Drugi konkurenti za Röttgena, Lascheta i Merza za sada nisu na vidiku. Počinje borba utroje.

Kriza njemačkih kršćanskih demokrata

Sadašnja šefica stranke Annegret Kramp-Karrenbauer obznanila je da se povlači nakon događaja u Tirinškoj koji su pokazali da nema ujedinjenu podršku stranke iza sebe pogotovo kada je u pitanju odnos prema AfD-u. No ona insistira na još jednoj stvari – kaže da je neophodno da opet osoba koja rukovodi strankom bude ujedno kandidat za kancelara kako bi birači razumjeli što i koga CDU nudi.

Redovni parlamentarni izbori bili bi tek najesen 2021. godine. Doduše, prije izbora kancelarskog kandidata, CDU se mora konzultirati s bavarskom CSU i ne može se isključiti da će šef te stranke i bavarski premijer Markus Söder tražiti da upravo on bude kandidat. Bavarci su bili kandidati konzervativaca svega dva puta, 1980. i 2002. godine. I to bez uspjeha.

Röttgen, Laschet i Merz će se boriti za „pole" poziciju. U jednoj analizi javni servis ZDF navodi Armina Lascheta kao favorita iz dva razloga – njega bi trebala podržati njegov vlastiti pokrajinski odbor, najveći u Njemačkoj. I, drugo, ministar zdravstva Jens Spahn (39) je obznanio da se neće sam kandidirati te i pozvao svoje pristalice da glasaju za Lascheta. Ako Laschet pobijedi, Spahn bi bio potpredsjednik stranke.

Spahn važi za buntovnika u stranci. Mlad, otvoreno homoseksualan i tvrdo konzervativan, on privlači stranačku omladinu, ali i dio konzervativnih delegata. Tako se odlično nadopunjuje s umjerenim Laschetom koji među kandidatima najviše liči na nastavljača politike Angele Merkel čiji je prisni suradnik bio i ostao sve do danas.

Friedrich Merz također ima dobre šanse kao miljenik desnog krila i gospodarskog, poduzetničkog krila koje je tradicionalno uvijek jako unutar CDU-a.

Pogled na istok

PK Berlin Jens Spahn und Armin Laschet
Jens Spahn i Armin Laschet - dvojac za budućnost?Foto: Reuters/A. Hilse

Zanimljivo je da i Friedrich Merz i Norbert Röttgen dolaze iz Sjeverne Rajne-Vestfalije kao i Laschet, ali da više bacaju oko na istočne dijelove zemlje. Merz se nada podršci delegata iz pokrajina koje su ranije činile DDR jer je tamo stanovništvo konzervativnije.

Röttgen je također naglasio da ima razumijevanja za istočne Nijemce koji se od mirne revolucije 1989. do danas osjećaju „ostavljenim na cjedilu". Kaže, bez zaštite države nastaje strah, a od straha profitira desničarska AfD, posebno na istoku.

Dobro je za CDU što svi kandidati shvaćaju da se srozavanje stranke neće zaustaviti ako ostane sve po starom, kaže politolog Werner W. Patzelt za DW. No prije toga, dodaje on, CDU mora pronaći odgovor na pitanje zašto bilježi pad podrške: „Zato što su otišli udesno ili, upravo suprotno, zato što su prepustili teren Alternativi za Njemačku?"

Patzelt je ipak skeptičan da će načelno ideološko pitanje biti riješeno u ova dva mjeseca. Jer, kako kaže, svi izbjegavaju tu najtežu temu  i samo gledaju „što bi im moglo donijeti većinu na stranačkom kongresu".