Bogojevo - srpski šoping-centar za Hrvate | Priča dana | DW | 07.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Bogojevo - srpski šoping-centar za Hrvate

Vojvođansko selo Bogojevo, smješteno nedaleko od graničnog prijelaza i mosta preko Dunava kod Erduta, postalo je prava meka za Hrvate koji iz bliže i dalje okolice zbog povoljnih cijena u njega dolaze kupovati.

Već na prvi pogled Bogojevo nije obično vojvođansko selo. Sela od dvije tisuće stanovnika nemaju pet trgovina mješovitom robom, neke već na samom ulazu u selo, jedan poveći supermarket, četiri ljekarne, optičara, benzinsku pumpu, poljoprivrednu ljekarnu, željezariju i pekaru, te jedan upravo smiješno i kičasto grandiozni restoran. Smješteno nedaleko od graničnog prijelaza i mosta preko Dunava kod Erduta, Bogojevo je zadnjih godina postalo prava meka za Hrvate koji iz bliže i dalje okolice dolaze u kupovinu po jeftinije… pa, gotovo sve, a osobito cigarete, lijekove, živežne namirnice, higijenske potrepštine i raznu drugu robu.

Na graničnom prijelazu Erdut-Bogojevo (na naslovnoj fotografiji) se uvijek čeka, pa makar bio i radni dan, prijepodne, kao što je bio slučaj kada smo se mi uputili u šoping "preko grane". Pred najvećim supermarketom u mjestu vukovarske, osječke, pa i belomanastirske registracije, unutra odmah do ulaza velika polica s Kraševim slatkišima i čokoladama. U zamrzivačima neizbježni Agrokor, ovdje doduše Frikom, a ne Ledo, a u hladnjacima prepoznatljiva Dukatova etiketa na kojoj piše "Sveže mleko". I gotovo sve je, nešto barem malo, a nešto i upola jeftinije nego u Hrvatskoj. Prodavačica odmah prepoznaje da smo iz Hrvatske, nema problema da slikamo, kaže, a na upit dolazi li puno hrvatskih građana samo se smije i pokazuje na veliku halu supermarketa koji je izrastao na mjestu nekad male trgovine mješovitom robom. Pitamo i primaju li kartice, smije se i na to i odgovara: "Sve." Jedan od savjeta koje smo, naime, dobili pred polazak je da plaćamo karticama kako bismo izbjegli proviziju u mjenjačnicama, koje su, jasno, također posvuda, kako u Bogojevu, tako i u Apatinu.

Supermarket u Bogojevu - neobičajeno velik i s neuobičajeno internacionalnom klijentelom

Supermarket u Bogojevu - neobičajeno velik i s neuobičajeno internacionalnom klijentelom

I na proslave u Srbiju

Ogroman broj Slavonaca svako malo je tu: neki samo turistički ili kako bi pravili društvo pušačima kojima prenose dodatnu šteku preko granice (jeftinije su i 80 kuna po šteki, no dozvoljeno je prenijeti samo jednu po osobi), neki u redovitoj nabavi, a neki već poluprofesionalno prebacujući preko granice robu, povrće i voće, koju onda prodaju na osječkim tržnicama. Jeftinije su i tjestenine, sokovi, zamrznuto povrće, riža, džemovi, ali i slatkiši, osobito hrvatskih proizvođača.

Mnogi, kad su već ovdje, stanu i na ručak koji je također jeftiniji nego u Hrvatskoj, a nije rijedak slučaj da Osječani radi proslava potegnu čak do Bogojeva ili obližnjeg Apatina, gdje mogu uživati u ribljim specijalitetima ulovljenima u Dunavu, odmah pored restorana. I tu su cijene, kažu, puno pristupačnije nego u restoranima po Hrvatskoj.

Isti proizvodi, pa i hrvatski, su preko grane jeftiniji

Isti proizvodi, pa i hrvatski, su "preko grane" jeftiniji

S lijekovima oprezno zbog carinika

Ima tu i umirovljenika koji u brojnim ljekarnama kupuju tablete protiv bolova, vitamine, kreme i pomade, ali i lijekove koje kod nas mogu dobiti samo na recept, no doplata je veća od pune cijene u Srbiji. Kupuju se i pomagala, a osobito su bili popularni toplomjeri sa živom, već godinama zabranjeni u EU, pa tako i u Hrvatskoj, no sada ih više nema ni u Srbiji. "S lijekovima treba biti oprezan, jer carinici prave probleme", govore nam u ljekarni i preporučuju da sakrijemo vrećice s njihovim logotipom, da se barem ne vide "na prvu".

Slično je i u Bosanskom Brodu, Orašju te u Gornjoj Prisiki na jugu BiH, kamo dolaze Splićani i stanovnici okolice, u Posušju, gdje šopingiraju stanovnici Imotske Krajine, kao i u mnogim drugim pograničnim mjestima Bosne i Hercegovine i Srbije. S druge strane, brojne trgovine uz hrvatsku granicu u Mađarskoj, od Nagykanizse do Mohača, u Sloveniji, pa i u Trstu, ostale su bez hrvatskih kupaca jer tamošnja roba više jednostavno nije dovoljno jeftina da bi opravdala trošak puta. S druge strane, kupovina samo šteke cigareta čini put u, primjerice, Bogojevo, koje je samo 30 kilometara udaljeno od Osijeka ili 20 kilometara od Vukovara, isplativim.

Bogojevo - malo selo za veliki šoping

Bogojevo - malo selo za veliki šoping

Stotine milijuna kuna

Iako je izvjesno da se svota koju hrvatski građani ostavljaju u inozemstvu kreće u iznosu od više stotina milijuna kuna, koliko točno potroše svake godine u pograničnim mjestima Srbije i Bosne i Hercegovine teško je čak i procijeniti. Taj podatak nemaju ni u Ministarstvu financija, ni u HGK, ni u Zavodu za statistiku, ni u HUP-u. Nije nam mogla pomoći ni Porezna uprava Srbije, podatke smo dobili samo od Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Prema njihovoj evidenciji, strani su državljani u prošloj, 2018. godini podnijeli ukupno 405.781 zahtjev za povrat PDV-a za robu kupljenu u BiH, u ukupnoj vrijednosti od 121 milijun konvertibilnih maraka (malo manje od 500 milijuna kuna). U toj cifri su naravno svi granični prijelazi, pa tako i oni aerodromski i oni prema Srbiji. Prema Hrvatskoj, po broju zahtjeva prednjače granični prijelaz Orašje, Brod, Brčko i Gradiška, prema Slavoniji, Hukića Brdo, odnosno Maljevac s hrvatske strane kod Karlovca te Doljani u dolini Neretve. Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na kupljena motorna goriva, alkoholna pića i prerađevine od duhana, što sve spada u najčešće kupovanu robu.

Koliko je odlazak u Bogojevo i slična mjesta stanovnicima Osijeka i Vukovara, ali i drugima važan, svjedoči i činjenica da je policija poslala službeni demanti nakon što se društvenim mrežama proširila informacija da će početkom lipnja biti obustavljen promet preko graničnog prijelaza Erdut-Bogojevo. Konsterniranim građanima policija je priopćila da ta informacija nije istinita.

 

Preporuka uredništva