BND želi više špijuna - velika reforma njemačke tajne službe

Jedna od slika koje vise u sjedištu njemačke obavještajne službe (BND) u Berlinu prikazuje jednostavnu površinu oker-žute boje. Djelo se zove „Victor“. To je bilo kodno ime jednog izvora Savezne obavještajne službe za inozemstvo (BND) koji se smatra jednim od najvećih uspjeha njemačke vanjske obavještajne službe: Leonid Kutergin.

Kutergin, pukovnik u sovjetskoj tajnoj službi KGB, bio je zadužen za špijunažu protiv Savezne Republike Njemačke. On se kao informant ponudio 1970. godine u konzulatu Zapadne Njemačke u Salzburgu. Tijekom 15 godina dostavljao je vrijedne interne informacije iz Moskve.

Slika koja treba podsjećati na ovaj vrhunski izvor moderna je umjetnost, ali djeluje kao relikt iz prošlih vremena – vremena kada je BND bio ofenzivniji i uspješniji.

BND ide u rizičnije operacije

Kad bi se pitao predsjednik BND-a Martin Jäger, služba bi se što prije ponovno trebala upustiti u takve rizične operacije.

„Namjerno i dosljedno ćemo preuzimati veće rizike“, najavio je Jäger u Bundestagu.

Sada je jasno da novi šef njemačke vanjske obavještajne službe misli ozbiljno.

Prema istraživanjima novinara WDR-a, NDR-a i dnevnika Süddeutsche Zeitung, Jäger je već pokrenuo veliku promjenu u BND-u. Služba treba prikupljati više informacija, zbog čega se trenutno brzo reorganizira. I to čak i prije nego što na snagu stupi novi zakon koji bi joj mogao dati šira ovlaštenja – na čemu trenutno radi njemačka vlada.

Dosadašnjih šest velikih sektora BND-a bit će smanjeno na pet. Trenutačno se ukida sektor F („obavještajne sposobnosti“), što je iznenadilo neke zaposlenike, jer je taj sektor bio zadužen, između ostalog, za kontakte s drugim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Reorganizacija špijunaže

Vodstvo BND-a želi reorganizirati špijunažu protiv određenih država. Ona će biti organizirana u takozvane jedinice „Mission Center“. Istodobno će obavještajne jedinice BND-a u njemačkim veleposlanstvima diljem svijeta biti više uključene u prikupljanje informacija.

Cilj je da se informacije dobivaju brže i u većem opsegu. Moto je: pribavljati, pribavljati, pribavljati!

Promjene, međutim, neće pogoditi samo špijune diljem svijeta, nego i središnjicu BND-a u Berlinu. Veliki sastanci o sigurnosnoj situaciji više se neće održavati samo jednom tjedno, nego bi se ubuduće trebali održavati svakodnevno. Prema navodima iz BND-a, to je nužno zbog vrlo dinamične svjetske političke situacije.

BND bi ubuduće trebao češće obavještavati javnost o svojim saznanjima, primjerice preko društvenih mreža. Prvi kratki izvještaji o ruskoj vojnoj industriji i ekonomskoj situaciji u Rusiji već su objavljeni.

Na upit novinara BND nije želio komentirati aktualne promjene. Glasnogovornica je rekla: „Savezna obavještajna služba se u načelu ne izjašnjava javno o pitanjima koja se tiču obavještajnih saznanja ili aktivnosti.“

Takve informacije BND prije svega dostavlja vladi i nadležnim odborima Bundestaga.

Još jedna strukturna reforma

Reorganizacija institucije s oko 6.500 zaposlenih za mnoge dolazi iznenada. Jer 2021. BND je već prošao kroz veliku reorganizaciju. Jedna konzultantska tvrtka izradila je koncept i naplatila više milijuna eura kako bi služba postala učinkovitija.

Međutim, nova struktura i promjene u kadrovima izazvale su nezadovoljstvo među zaposlenicima, a atmosfera u službi posljednjih godina bila je sve samo ne dobra. Zato sada slijedi još jedna velika reforma.

Bivši pripadnici BND-a tvrde da je služba tijekom mnogih godina zanemarivala svoju osnovnu djelatnost: regrutiranje i vođenje ljudskih izvora (špijuna). Posebno u osjetljivom području kontraobavještajne špijunaže, kada je cilj da se neprijateljski agenti preokrenu i rade za drugu stranu.

Druge službe koriste kreativne metode. Američka CIA (Central Intelligence Agency) i britanska MI6 objavljuju profesionalno producirane video-oglase i šifrirane kontaktne obrasce, pozivajući kineske i ruske državne službenike, obavještajce i vojnike da se jave kao informanti.

Velik rizik

Regrutiranje informanata u autoritarnim državama poput Rusije ili Kine smatra se izuzetno rizičnim. Ako se špijuni tamo otkriju, prijeti im dugogodišnji zatvor, pa čak i smrtna kazna.

S druge strane, pripadnici BND-a koji budu uhvaćeni u pokušaju regrutiranja smatraju se „kompromitiranima“ i obično moraju biti povučeni iz zemlje. To je velik rizik i ogroman potencijal za neugodne medijske skandale.

Zbog toga se BND posljednjih godina, kako kaže bivši predsjednik BND-a Gerhard Schindler, sve više oslanjao na tehničko prikupljanje podataka – nadzor interneta i telefona, kao i hakiranje računala. Dodao je da se vjerovalo kako se tehnologijom može nadoknaditi nedostatak ljudskih izvora.

Ipak, dobro postavljen i dugoročno vođen agent, primjerice u stranoj vladi ili obavještajnoj službi, često može pružiti mnogo vrjednije informacije.

Primjer „Viktora"

Baš kao nekada Leonid Kutergin, kodnog imena „Viktor“. On je više od desetljeća špijunirao sovjetski KGB za BND. Kada je tijekom 1980-ih postojala opasnost da bude otkriven, evakuiran je iz Moskve.

Kutergin je dobio novi identitet i novi život. Nikada se nije vratio u Moskvu i umro je u egzilu.

Florian Flade, WDR i Jörg Diehl, WDR/NDR