Bliski istok: kome je do rata? | Politika | DW | 12.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Eskalacija nasilja

Bliski istok: kome je do rata?

Stotine raketa na Tel Aviv i Gazu, deseci mrtvih i uvijek isto pitanje: hoće li se sukob smiriti kroz nekoliko dana ili slijedi novi otvoreni rat? Korijen sukoba je opet bio u Jeruzalemu.

Automobil i zgrada u Holonu kod Tel Aviva pogođeni palestinskim raketama

Automobil i zgrada u Holonu kod Tel Aviva pogođeni palestinskim raketama

Stotine projektila iz pojasa Gaze istovremeno je poletjelo prema izraelskoj metropoli Tel Avivu u noći s utorka na srijedu. Bilo ih je toliko, kažu poznavaoci prilika, da ni izraelski proturaketni sustav Željezna kupola nije mogao sve presresti na vrijeme. Do utorka uvečer je na izraelskoj strani poginulo najmanje troje ljudi, dok je oko dvije stotine ozlijeđeno.

„Automobili su eksplodirali i ljudi su vrištali“, rekao je jedan stanovnik predgrađa Tel Aviva. „To ne možete ni zamisliti. Totalni kaos. Znao sam ženu koja je poginula, bila mi je bliska susjeda."

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u televizijskom govoru najavio odgovor „punom silom". Po riječima načelnika Glavnog stožera izraelske vojske Aviva Kohavija, vojska je bombardirala oko pet stotina ciljeva u Gazi. „Ubili smo desetke terorista, među njima i funkcionare, uništili smo zgrade i infrastrukturu", pohvalio se Kohavi.

Razorena zgrada u Gazi

Razorena zgrada u Gazi

Na palestinskoj strani je do utorka uvečer bilo tridesetak žrtava, među njima civili i djeca. Potom su izraelske rakete srušile zgradu od trinaest katova usred grada Gaze. U toj zgradi su navodno bili i uredi vodstva radikalnog Hamasa. Izrael je prethodno najavio napad kako bi ljudi mogli napustiti zgradu.

Vođa Hamasa Ismail Hunije je taj udar predstavio kao povod za odmazdu i raketiranje Tel Aviva. „Svima smo rekli da je Izrael potpalio vatru u Jeruzalemu i kod džamije Al Aksa. Zato je Izrael odgovoran za posljedice", rekao je Hunije.

Vijeće sigurnosti bez suglasnosti

Osim raketiranja, bilo je i teških uličnih sukoba na Zapadnoj obali, kao i u izraelskim gradovima u kojima žive i Arapi.

U Lodu kod Tel Aviva su, prema medijskim izvještajima, Palestinci zapalili sinagogu i više automobila. U neredima je jedan židovski mještanin vatrenim oružjem usmrtio jednog Palestinca. U tom gradiću sada je na snazi izvanredno stanje.

„Izrael u ovoj situaciji ima pravo na samoobranu", ocijenio je njemački šef diplomacije Heiko Maas. On je rekao da je i palestinskoj autonomnoj upravi poručeno da se ovakva eskalacija nasilja ne može tolerirati.

Rakete na noćnom nebu

Ni izraelski proturaketni sustav nije uspio presresti sve palestinske rakete

U New Yorku bi ponovo trebalo zasjedati Vijeće sigurnosti UN-a. To tijelo u ponedjeljak nije moglo usuglasiti zajedničko priopćenje o situaciji na Bliskom istoku.

Srdžba Palestinaca

Nasilje eskalira posebno od ponedjeljka (10. svibnja) kada je u sukobima u Jeruzalemu ozlijeđeno oko 300 Palestinaca i dvadesetak policajaca. Policija je upala i u džamiju Al Aksa, što Palestinci smatraju oskvrnućem te islamske svetinje. Istog dana su Židovi slavili Dan Jeruzalema, godišnjicu zauzimanja Istočnog Jeruzalema u Šestodnevnom ratu 1967. godine.

Masovni prosvjedi Palestinaca počeli su zbog najave da bi neke obitelji mogle biti izbačene iz kuća koje su ranije pripadale Židovima u arapskoj četvrti Šeik Džarah. Prema zakonu, Židovi čiji su preci odande protjerani u ratu 1948. mogu dobiti kuće nazad. To pravilo ne važi za protjerane Palestince.

Kako primjećuju neki komentatori, izvor sukoba ponovo je u Jeruzalemu, svetom gradu i za Židove i za muslimane. Već i lokalni spor dovoljan je da potpali sukob velikih razmjera.

Lijevo-liberalni berlinski list Tageszeitung piše da se dugo skupljala srdžba Palestinaca zbog nejednakosti i diskriminacije. „On je usmjeren protiv radikalnog izraelskog pokreta doseljenika koji se financira iz Sjedinjenih Država, i protiv protjerivanja Arapa iz Istočnog Jeruzalema i Zapadne obale. Posljednjih dana gledamo ustanak protiv sustavne delegitimizacije palestinskog postojanja na Bliskom istoku."

Više civila s djecom bježe

Najveće žrtve eskalacije nasilja su opet civili

„Ali malo što šteti palestinskoj stvari koliko joj štete islamisti iz Pojasa Gaze. Organizacije Hamas i Islamski džihad ne teroriziraju samo nevine u Aškelonu, Ašdotu i Jeruzalemu. Oni štete i Palestincima", piše Tageszeitung.

Politička računica

Novi okršaji dolaze u politički osjetljivom trenutku, u kojem neki analitičari vide i povod za sukobe. Naime, palestinski vođa Mahmud Abas odgodio je izbore na kojima bi, po svoj prilici, njegov umjereni Fatah prošao lošije od radikalnog Hamasa koji se sada ponovo hoće predstaviti kao jedini pravi zaštitnik Palestinaca.

S druge strane, izraelski premijer Netanjahu i dalje ne može sastaviti vladu i ima svojih interesa da zaoštri situaciju. Moguće da će Izraelci po peti put u dvije godine morati na birališta.

Kako piše minhenski Süddeutsche Zeitung, Hamas se nada političkom profitu od kratke i žestoke razmjene vatre. "No, potpuno je neizvjesno hoće li Izrael slijediti ovu računicu. Izraelske vlasti stoje pred odlukom da li zadati fatalni udarac Hamasu. To bi značilo rat koji neće brzo završiti“, Süddeutsche Zeitung.

nr (dpa, ard, rtr, sz, taz)

Preporuka uredništva