1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bjelorusija: Reporter DW-a pušten na slobodu

Irina Filatova
2. lipnja 2021

Dopisnik Aleksander Burakov je uhićen u svibnju 2021., kada je za DW izvještavao iz Bjelorusije. Neposredno nakon izlaska na slobodu on je rekao da se osjećao „kao u vojnom zatvoru“.

https://p.dw.com/p/3uKbM
Aleksander Burakov
Aleksander BurakovFoto: Privat

Kao slobodni novinar Aleksander Burakov redovito izvještava iz Bjelorusije. On je zbog svog novinarskog rada prošli mjesec bio uhićen i prebačen u istražni pritvor. U utorak (1.6.) je ponovno pušten na slobodu – nakon 20 dana provedenih iza rešetaka.

Bilo je kao u „vojnom zatvoru", kaže Burakov nakon izlaska iz zatvora. Čuvari su ga, kako tvrdi, noću često budili i nenajavljeno pretresali. „Svake noći su me budili dva puta, izvodili me iz ćelije i zapovijedali da se kompletno skinem, pa i donje rublje", priča Burakov. Dodaje kako je takvih kontrola bilo i preko dana. Burakov je, tvrdi, brojao sve te kontrole, ukupno ih je bilo 63. Napominje da je skoro svaki dan morao seliti iz jedne zatvorske ćelije, te da je nekoliko dana proveo u jednoj ćeliji s tri druga zatočenika – iako su to bile ćelije predviđene za smještaj maksimalno dvije osobe.

Zatvor u Mogiljevu
Zatvor u MogiljevuFoto: DW/A. Burakov

Čuvari su mu uskraćivali i posteljinu, deke i jastuke, kritizira Burakov: „Najgore je bilo bez jastuka", priča ovaj novinar – on kaže da je 20 dana spavao s glavom na jednoj praznoj plastičnoj boci. Toplu odjeću, jelo, većinu osobnih predmeta koje su članovi njegove obitelji predali zatvorskoj upravi za njega, nikada nije dobio, kaže Burakov. A kada se požalio da se čuvari ne pridržavaju kućnog reda i pravila zatvorske ustanove, čuvari su mu „zavrnuli ruku", tvrdi on. U znak protesta zbog načina na koji se odnosilo prema njemu Burakov je stupio u štrajk glađu, ali ga je morao okončati nakon sedam dana – iz zdravstvenih razloga.

Pritisak na medije

Burakov je uhićen 12. svibnja u blizini jednog okružnog suda u njegovom gradu Mogiljovu, oko 200 kilometara istočno od Minska. On je trebao izvještavati za program DW-a na ruskom o procesu protiv oporbenog političara Pavela Severineca, kojemu su vlasti predbacile „sudjelovanje u masovnim neredima".

Tri dana kasnije je Burakov osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 dana – i to zbog „ponovnog sudjelovanja na prosvjedu koji nije bio odobren”. Burakov i nekoliko aktivista za zaštitu ljudskih prava tvrde, neovisno jedni o drugima, da se na dan njegovog uhićenja u Mogiljovu nisu održavale nikakve demonstracije ispred suda u tom gradu.

Intendant DW-a Peter Limbourg izrazio je olakšanje zbog činjenica da je Burakov „nepravednu zatvorsku kaznu podnio više-manje neoštećen”. Limbourg je dodao: „Ali rastu brige oko toga da bi se spirala državnog nasilja protiv novinara mogla nastaviti okretati.”

"Sve je izvjesnije da režim u Bjelorusiji želi ušutkati i posljednje neovisne glasove u zemlji, i pritom ne bira sredstva. Sama činjenica da bjeloruski veleposlanik u Berlinu ili vlasti u Minsku uopće nisu reagirali na naš protest protiv uhićenja i osude Aleksandra Burakova, nije dobar znak", kritizira intendant DW-a.

U proteklih 12 mjeseci Burakov je tri puta bio uhićen. U 2020. je iza rešetaka u istražnom zatvoru u dva navrata morao provesti po deset dana. Osim toga je 2014. morao platiti i novčanu kaznu zato što je iz Bjelorusije izvještavao za DW na ruskom jeziku.

Peter Limbourg, intendant DW-a
Peter Limbourg, intendant DW-aFoto: Sergey Satanovsky/DW

Hugh Williamson, direktor sekcije za Europu i Središnju Aziju u Human Rights Watchu, kaže da nije iznenađen Burakovim svjedočanstvima o uvjetima koji vladaju u zatvoru. "Dokumentirali smo cijeli niz slučajeva u kojima su novinari brutalno pretučeni u zatvoru. Uskraćena im je medicinska pomoć, držali su ih u nedostojnim uvjetima. Opremu su im zaplijenili i uništili”, kaže Williamson u razgovoru za DW. „Brojni novinari su zbog toga morali napustiti javni prostor ili napustiti zemlju.”

Od predsjedničkih izbora u kolovozu 2020. bjeloruske sigurnosne snage sve brutalnije se odnose prema predstavnicima medija. Brojni novinari su od tada osuđeni na zatvorske kazne ili na plaćanje određenih novčanih iznosa. Vlasti su nedavno naredile i zatvaranje najveće neovisne online-platforme TUT.by – a njezinoj glavnoj urednici Marini Solotovoj zbog navodne utaje poreza sada prijeti zatvorska kazna u trajanju od maksimalno sedam godina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android