”Bilo me je sramota priznati da se to događa meni” | Politika | DW | 08.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

”Bilo me je sramota priznati da se to događa meni”

Svaka druga žena na Zapadnom Balkanu žrtva je nasilja. Manje od deset posto ih nasilje prijavi, a svima je potrebna pomoć i podršku.

STOP nasilju nad ženama - protest u Berlinu

STOP nasilju nad ženama - protest u Berlinu

Dok budete birali ili očekivali bukete, čokolade ili nešto originalnije, sve s obligatornim mašnama i srcima, osvrnite se oko sebe i sjetite da su gotovo dvije trećine žena u široj  regiji doživjele neki oblik nasilja. Rezultat je preko tri milijuna žena koje pate od fizičkih i psihičkih posljedice od čega se modrice mjere u milijunima, frakture, potresi mozga i opekotine u stotinama tisuća, a pobačaji i neželjene trudnoće desetinama tisuća slučajeva.

Upravo uoči Dana žena Organizacija za europsku sigurnost i suradnju objavila je regionalno istraživanje ”Dobrobit i sigurnost žena”. Podaci su iz 2018. godine, a odnose se na nasilje nad ženama i djevojčicama na području Albanije, Crne Gore, BiH, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, uključujući i Moldaviju i Ukrajinu. Nalazi su, u najmanju ruku, poražavajući kako za nacionalne institucije tako i za društvo u cjelini.

Gotovo 70 posto ili 16 milijuna žena s područja pokrivenog istraživanjem doživjelo je neki oblik nasilja. Oko 45 posto naših poznanica, susjeda, rodbine, žena koje viđamo u prolazu žrtve su seksualnog uznemiravanja, a njih 5 milijuna (iz regije) je fizički ili seksualno zlostavljano od strane partnera.

”Zastupljenost nasilja nad ženama u regiji je tolika da je nužna politička akcija. Brojke su tolike da su neprihvatljive s ljudske točke gledišta, ali i s gledišta sigurnosti i stabilnosti kao i ekonomskog i socijalnog stanja naših društava”, kaže generalni sekretar OESS-a Thomas Greminger.

Pogledajte video 05:46

Rusija - žene umiru, a država bagatelizira obiteljsko nasilje

Najzastupljeniji vid nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu, ali i šire, je psihičko zlostavljanje od strane partnera. Tako je čak 60 posto ispitanica potvrdilo da je partner kontrolirao njihovo ponašanje, ekonomski ih zlostavljao ili ucjenjivao kroz djecu. (HR): ”Bilo me je sram...

Nasilje nad ženama problem i EU i Zapadnog Balkana

Kad svojim najbližima poželite sretan Dan žena uz nezaobilaznu frazu da njihov dan nije samo 8. ožujak već svaki dan u godini, sjetite se i činjenice da nasilje nad ženama ne bira ni mjesto, ni vrijeme, ni socijalni ili ekonomski status, ni godište pa ni to pa ni to živite li u EU ili ne.

I dok se mnogi pozivaju na ”balkansku tradiciju” nejednakih odnosa muškaraca i žena, u OESS-u naglašavaju činjenicu da nema velikih razlika u odgovorima dobivenima prošle godine od 15 tisuća ispitanih žena sa Zapadnog Balkana iz Ukrajine i Moldavije u odnosu na podatke dobivene 2014. godine od 42 tisuće građanki zemalja članica EU-a. Na razini 28 zemalja članica jedna od tri žene pretrpjela je neki oblik nasilja, njih 10 posto doživjelo je seksualno nasilje, a svaka peta je žrtva fizičkog ili seksualnog nasilje od strane partnera.

”Podaci su toliko mračni da je očigledno bilo kom političaru da je nužno krenuti u akciju. Ne govorimo ovo zbog ispunjavanja standarda EU-a već zbog ukupne sigurnosti, ekonomije, socijalnih i ljudskih pozicija”, navodi Greminger.

Velike razlike nema ni po broju onih žena koje su spremne prijaviti nasilje pa čak i kad je silovanje u pitanju. Dok je prosjek u zemljama EU-a oko 14 posto, manje od deset posto žena žrtava nasilja u Srbiji i BiH je spremno da počinitelje prijavi vlastima. Razlozi za to se mogu naći u nepoznavanju vlastitih prava, nepovjerenju u institucije ili u tradicionalnom načinu obrazovanja i razmišljanja.

”Bilo me je sramota priznati da se to događa meni”

Pogledajte video 03:51

Turkinje odlučno protiv nasilja

Samo zakonodavstvo u području prevencije i zaštite nasilja nad ženama, a posebno njegova primjena ono je na čemu se u OESS-u inzistira nakon objavljivanja ovih podataka. Za tim, kažu, postoji potreba kako na Zapadnom Balkanu tako i u EU.

”Izvještaji daju sve potrebne podatke i ne dozvoljavaju više izgovore političarima i svima onima koji donose odluke. Mora se osigurati odgovarajuće zakonodavstvo, obučiti policija i pravosuđe, ali se i kroz obrazovanje mora podići svijest žena i djevojčica o njihovim pravima i podršci koju mogu dobiti u slučaju nasilja”, navodi glavni tajni OESS-a Thomas Greminger.

U Europskoj uniji do 1990. godine nasilje nad ženama je uglavnom podrazumijevalo ”privatnu stvar” u koju se država nije mnogo miješala. U posljednja tri desetljeća u zemljama članicama inzistira se na zaštiti temeljnih prava kao prioritetu zakonodavstava i državnih politika. Danas gotovo dvije trećine ispitanih žena u BiH i Srbiji jasno poručuju da nasilje u obitelji nije samo privatna stvar.

Pored institucionalne podrške, žene žrtve nasilja sa Zapadnog Balkana traže i nekoga tko će im pružiti temeljnu ljudsku podršku. ”Nekoga s kim ću pričati i odlučiti što ću raditi dalje sa svojim životom i odnosom u kojem se nalazim”, navodi se među odgovorima koji su stigli od žena iz regije.

”Bilo me je sramota priznati da se to događa meni”, odgovor je koji sam dobila od jedne od najinteligentnijih i najsnažnijih žena koje poznajem. I zato sljedeći put umjesto, ruža ženama oko sebe poklonite pažnju. To je često najdragocjenije što možete dati i - dobiti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva