BiH: Zatišje pred oluju | Politika | DW | 06.10.2021

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemački tisak

BiH: Zatišje pred oluju

Srpski i hrvatski političari žurno rade na razbijanju BiH. Iako je EU to registrirao nedostaje adekvatan odgovor, piše njemački list taz. A FAZ predstavlja novi prijevod Karahasanovog „Dnevnika selidbe“.

Njemački list Tageszeitung (taz) počinje članak opisom jedne čajdžinice u Sarajevu koja nosi ime „Franz i Sophie" i podsjeća na atentat na austrijskog prijestolonasljednika i njegovu suprugu 1914. godine koji je bio okidač za Prvi svjetski rat. Njen vlasnik Adnan je tokom posljednjeg rata kao dijete bio u Njemačkoj. Njegova obitelj je morala pobjeći jer pripada etničkoj grupi Bošnjaka. To što se u Srbiji sada propagira „srpski svet" izaziva kod njega nemir. Jako je osjetljiv na sve što miriše na nacionalizam. U svojoj čajdžinici on je zaposlio jednu mladu Srpkinju iz Republike Srpske i živi tradicionalnim multietničkim životom. Retorika koja se sada koristi podsjeća ga na 1991. kada je u Beogradu proklamirana Velika Srbija. To znači, ujedinjenje svih Srba s prostora bivše Jugoslavije u jednu državu, piše novinar taz-a Erich Rathfelder i dodaje: „Velika Srbija se trebala realizirati napadačkim ratom na Hrvatsku a potom i na BiH. Posljedica toga su bili zločini etničkog čišćenja i troipolgodišnja opsada Sarajeva. „Srpski svet" ne podsjeća samo Adnana na politiku devedesetih već izaziva strah u Sarajevu, posebno s obzirom na trenutne konflikte u Crnoj Gori, gdje Srpska pravoslavna crkva skupa s nacionalistima potiče nemire, ali i na granici s Kosovom koju su nedavno nadlijetali borbeni avioni i gdje su bile dovedene trupe iz Srbije."

Sve to uznemirava i 87-godišnjeg SDP-ovca Mehmeda Čehajića, koji je kao dijete preživio 2. svjetski rat a u posljednjem ratu uspio izvući živu glavu nakon što je jedna granata eksplodirala 200 metara od čajdžinice. On ne kritizira samo srpske i hrvatske nacionaliste već i muslimansku nacionalističku stranku SDA i njenog vođu Bakira Izetbegovića i stalno se zalaže za pomirenje.

Crkva i džamija u Sarajevu

Ima li šanse za suživot religija u BiH?

Ali to što nakon Inzkovog nametanja Zakona o zabrani negiranja genocida radi Dodik, Čehajića teško pogađa, kao uostalom i mnoge druge u Sarajevu, konstatira novinar taz-a. „Inzko je time želio poduzeti nešto protiv nacionalističkih ideologija i negiranja zločina, ne samo onih koje su počinili Srbi. Zakon je trebao biti uvod u proces pomirenja. Ali reakcija je bila žestoka. Srpski nacionalisti ne žele ni čuti za pomirenje, za njih su ratni zločinci osuđeni pred Haškim tribunalom – heroji. Mladi nose majice s njihovim likovima. A, kada bi priznali zločine, to bi dovelo u pitanje opstanak Republike Srpske", piše novinar taz-a i dodaje da je na teritoriju današnje RS prije rata živjelo više od polovice nesrba, a tek je "vojnom okupacijom ove regije i etničkim čišćenjem omogućen nastanak ovog entiteta".

Želi li Dodik otcjepljenje RS-a provesti oružjem?

Kao reakcija na Zakon o zabrani negiranja genocida svi Srbi su povučeni iz zajedničkih institucija BiH i parlamenta. Oni traže, uz podršku Rusije i Kine, ukidanje dužnosti visokog predstavnika i zajedničkog suda. Dodik traži i povlačenje srpskih vojnika iz Oružanih snaga BiH i formiranje Vojske RS, opisuje situaciju novinar taz-a.

„Želi li Dodik time otcjepljenje RS-a, koje stalno traži, provesti oružjem? Već godinama ruski oficiri vojno obučavaju srpske policajce pod plaštom borbe protiv terorizma. To nije prošlo neprimijećeno u NATO-u. Tokom jednog vojnog manevra ovoga ljeta, američke trupe su prošle kroz Banjaluku", navodi njemački list.

List primjećuje i da hrvatski nacionalisti rade na destabilizaciji BiH kao i da se njihov vođa i šef HDZ-a Dragan Čović stalno žali kako su Hrvati u entitetu Federacija BiH potlačeni. „U stvarnosti su Hrvati privilegirani i imaju u institucijama BiH puno više mjesta nego što im to proporcionalno pripada. Čović traži Izborni zakon u interesu svoje nacionalističke stranke HDZ", piše taz napominjući i da se hrvatski predsjednik Milanović proglasio predsjednikom svih Hrvata, pa time i onih iz BiH.

Valentin Inzko

Valentin Inzko je Zakonom o zabrani negiranja genocida želio potaknuti pomirenje

BiH poput seizmografa

Njemački list konstatira da je BiH „poput seizmografa" kada je u pitanju razvoj događaja na Balkanu i dodaje: „Naravno da oni u Bruxellesu i Berlinu to dobro znaju. Zna se da Rusija pokušava spriječiti proširenje EU-a, a prije svega NATO-a, i podržati nacionalističke snage ne samo „srpskog sveta" već i one u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj. Postoji opasnost i da bi konferencija o Balkanu, koja se danas održava u Sloveniji, mogla podcijeniti najnoviji razvoj situacije na Balkanu."

Na to, kako primjećuje dalje taz, ukazuju nedavni posjeti Angele Merkel i Ursule von der Layen regiji. „Obje političarke su dale do znanja da u Vučiću vide pouzdanog partnera. Predstavnici demokratske opozicije na to gledaju sa zabrinutošću. To ih podsjeća na ponašanje međunarodne zajednice pred rat 90-tih, kada se udvarala Miloševiću. Ono malo opozicionara, koji su u Vučićevom diktatorskom režimu još javljaju za riječ, su zgroženi", konstatira taz.

Pa ipak, polako se u svim dijelovima Balkana formiraju demokratski pokreti, koji „ne mogu više trpjeti nacionalistički orjentirane i korumpirane kleptokrate". Proteklog vikenda je na tisuće ljudi pod vodstvom gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića prosvjedovalo zbog Dodikove korupcije i korupcije u njegovoj stranci. Na teritorijima pod kontrolom Bošnjaka je muslimanska nacionalistička SDA sve slabija i „u povlačenju", piše njemački novinar. "U Zagrebu je lijevo-zeleni aktivist Tomislav Tomašević pobijedio na izborima. Za Adnana i Mehmeda Čehajića to su znaci nade. A i zeleni čaj im malo bolje šmeka nego inače", zaokružuje svoju priču novinar lista Tageszeitung iz Berlina.

Dževad Karahasan

Dževad Karahasan

Uništenje Karahasnovog „grada čuda"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se u članku pod nazivom „Uništenje grada čuda" osvrće na knjigu Dževada Karahasana pod nazivom „Dnevnik selidbe", koja je sada ponovo i u potpunosti prevedena na njemački ali i proširena s dva eseja i jednim razgovorom. To je ratni dnevnik u kojem pisac, kako piše ovaj njemački list, baca pogled na Sarajevo kojeg više nema, ne želeći prihvatiti ulogu žrtve. Onaj tko očekuje roman u stilu ratne reportaže, viđene očima svjedoka, prevario se. Jer autor crpi svoju refleksiju iz svakodnevice. Geler, koji je ušao u njegov regal s knjigama; čovjek koji umire dok stoji u redu za vodu a drugi mu zavide ili jedna majka koja plače, jer njena zdrava djeca ne mogu napustiti grad.

Karahasan, kojeg su odgajali franjevci, promatra kako njegovi sugrađani počinju aranžirati svoj život u zgradama razorenim granatama, bez vode i grijanja. Njegova tuga je posvećena razaranju Sarajeva kao „čuda od grada", koje on prati kao kroničar jer Sarajevo doživljava kao „drugi Jeruzalem", piše FAZ i dodaje: „ Agresori sa svojim dualističkim i crno-bijelim pogledom na svijet nisu izdržali takvu otvorenost Sarajeva prema drugim kulturama, oni su uništili grad jer, kako smatra Karhasan ‚u njemu stoje bogomolje četiri religije‘. Posebno tragično u tom kontekstu djeluje egzodus Židova, koji ne mogu preboljeti što su agresori njihovo „Židovsko groblje" zloupotrijebili da tu postave svoje minobacače."

Šta je ostalo od grada u kojem se govorio turski, sefardski,mašarski, španjolski, talijanski i njemački jezik? Taj grad, kako konstatira novinar FAZ-, postoji još samo u sjećanjima i knjigama Dževada Krahasana. A ako danas u njemu ima još ostataka „čarobnog grada" ili „grada čuda" onda je to zato što njegovi stanovnici tokom opsade a i godinama nakon nje nisu prestali čuvati to nasljeđe, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Priredila Jasmina Rose

Preporuka uredništva