BiH: oprečne reakcije na odluku visokog predstavnika | Politika | DW | 28.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Izmjene izbornog zakona

BiH: oprečne reakcije na odluku visokog predstavnika

Bošnjaci pozdravljaju, Hrvati razočarani, Srbi kritiziraju – tako bi se ukratko mogle sažeti reakcije na odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o izmjeni Izbornog zakona.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u srijedu (27.7.) da u BiH nema građana prvog i drugog stupnja i da u njoj žive tri konstitutivna naroda.

Promjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik tiču se integriteta izbornog procesa. Tako se uvodi kazna do 15.000 eura, a Središnjem izbornom povjerenstvu daje se pravo da se s kandidatske liste ukloni osoba koja je osobno odgovorna za kršenja, a tu je i mogućnost da se isključi stranka ili stranke ili koalicije, kao i neovisni kandidat ili kandidati koji krše Izborni zakon BiH.

"Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji jamči slobodnu i fer kampanju i izbore. Ne dopuštam ratnohuškačku retoriku", rekao je Schmidt u svom obraćanju.

Visoki predstavnik između ostalog mijenja dio zakona koji se odnosi na imenovanje članova Općinske izborne komisije. Izmjenama zakona, između ostalog, nositelju izborne dužnosti nije dozvoljena ni zloupotreba javnih resursa.

Iako se danima u bosanskohercegovačkim medijima špekuliralo o izmjenama koje priprema Ured visokog predstavnika u BiH, visoki predstavnik nije nametnuo političke izmjene izbornog zakona koje se odnose na uvođenje izbornog praga od tri posto u kantonima za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

Bosnien Herzegowina Christian Schmidt

Christian Schmidt je poručio da u BiH žive tri konstitutivna naroda

"Očekujem rezultate. Donio sam paket transparentnosti. Druge stvari treba razmatrati predsjednik Michel. Važno je da se ispune obveze sa sudskim presudama. Radit ćemo na tome da, osim nekih vrlo grubih komentara, postoji način da se o tome razmisli. Nitko se ne smije plašiti da postoje ikakve namjere ili pokušaji da mu se uskrate prava", poručio je Schmidt.

Političke izmjene, kako je jučer najavljeno, stavljene su "na čekanje" šest tjedana, koliko je rok domaćim političarima da pokušaju postići dogovor oko spornih stavki.

"Ne smije biti diskriminacije, pozivam odgovorne političare da razgovaraju o tome. Mislim da je pred nama jedan veliki posao nakon izbora 2. listopada. Doći će ljudi iz Europe, pitat će gdje je napredak", dodao je Schmidt.

Reakcije na Schmidtovu odluku

Integritet i kredibilitet izbornog ciklusa u BiH je urušen, a još gore je što je izgubljeno povjerenje u izborne rezultate podsjeća Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" te bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva.

Odluke visokog predstavnika ocjenjuje pozitivnim ali, kako je rekao za DW, sumnja da će se moći napraviti bitne promjene kojima bi se osigurali transparentniji izbori u naredna dva mjeseca.

„Sigurno da treba uvesti nove tehnologije, da bi se spriječilo da jedan birač glasa više puta s različitim osobnim iskaznicama, uvođenjem elektronske identifikacije birača to bi se onemogućilo. U ovoj fazi možda je dobro i da se vrši skeniranje glasačkih listića, ali skeptik sam da se za ovo kratko vrijeme može uvesti i da se automatski utvrđuju rezultati samih izbora“, smatra Šehić.

Izmjene pozitivnim smatra i politički analitičar Žarko Papić. On je za DW rekao kako su izmjene mogle biti i radikalnije.

„Schmidt je uradio jedino što je mogao uraditi, smatram da je vrijeme potpuno pogrešno, da je morao voditi računa da će dati vjetar u leđa nacionalnim strankama, ali on je uradio što je mogao“, smatra Papić.

Bosnien und Herzegowina Sarajewo | Proteste gegen Christian Schmidt

Prosvjedi u Sarajevu u srpnju 2022.

Papić navodi kako su bh.političari pokazali potpunu političku nezrelost, te da se „u instituciju OHR-a kunu kada im odluke odgovaraju, a kada ne, onda prvo pokrenu medijsku hajku, a potom prosvjede."

„ State Department je jasno poručio kako će stati iza svake odluke OHR-a, a to znači da Amerikanci s pravom ocjenjuju da sada moraju braniti instituciju OHR-a, jer ih s jedne strane napada Milorad Dodik, sada su krenuli i ovi, tako je potpuno dovedeno u pitanje sve što je netko smatrao stabilnosti BiH, kao što je institucija OHR-a", objašnjava Papić.  

Hrvati razočarani

Propuštena je prilika za osiguranje demokratskog izbornog procesa, razmjere političke krize nakon izbora možemo samo naslućivati, stoji u priopćenju Hrvatskog narodnog sabora.

HNS izražava zabrinutost zbog podlijeganja Ureda visokoga predstavnika (OHR), kako kažu, nezapamćenom ratnohuškačkom pritisku pozivima predstavnika bošnjačkih prvaka na nasilje.

„Nakon svih otvorenih napada i necivilizacijskog govora mržnje, jasno je da institucije OHR-a ne mogu obavljati svoju osnovu dužnost u okruženju zasnovanom na militantnoj unitarističkoj logici i ratno nastrojenom okruženju", navodi se u priopćenju HNS-a.

Srbi kritiziraju

Nekoliko političara iz vladajućih stranaka u entitetu Republika Srpska kritiziralo je Christiana Schmidta zbog nametanja tehničkih izmjena Izbornog zakona.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stenandić ocijenio je kako je Schmidtova odluka dokaz da je BiH “banana država” i protektorat, te naglasio: “Suštinski je riječ o kozmetičkim i izmjenama zakona koje neće jamčiti nikakvu stabilnost ni formiranje buduće vlasti, ravnopravnost naroda i sve će se svesti na to da je Schmidt podvio rep pred sarajevskom čaršijom.”

Potpredsjednik NSRS-a Milan Petković ocijenio je kako je Schmidt “neozbiljan diplomat” budući da su se "njegove pompozno najavljivane izmjene Izbornog zakona BiH svele na kozmetičke izmjene koje nije ni objavio i time doveo do još većeg razdora u BiH.”

Bošnjaci pozdravljaju

Nešto ranije tokom dana lideri političkih stranaka u Federaciji Bosne i Hercegovine razgovarali su s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

“Zadovoljan sam činjenicom da nećemo imati odluku visokog predstavnika koja će uvesti novu diskriminaciju i podjelu u BiH i za sada se zasniva samo na transparentnosti izbornog procesa ”, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine.

Bosnien und Herzegowina Sarajewo | Proteste gegen Christian Schmidt

Transparenti prosvjednika u Sarajevu

Za njega je problematično što na sastanku nisu bili lideri, kako kaže, ključnih političkih stranaka koje je optužio za aktualnu situaciju, jer bi oni, smatra Nikšić, trebali biti tu kada se govori o ovim važnim pitanjima.

"Ono što je do sada urađeno baziralo se na Mostarskom sporazumu, koji za nas nije obvezujući jer nije postignut u institucijama Bosne i Hercegovine. Posljednji ustupak koji smo napravili u skladu s tim sporazumom je izglasavanje amandmana na Izborni zakon po pitanju Mostara, koji je također bio loš. Nećemo dalje praviti ustupke“, rekao je Nikšić.

Predstavnik Naše stranke Predrag Kojović rekao je i da će Visoki predstavnik pustiti lidere da se dogovore, sve dok smatra da ima smisla.

"Moje pitanje za njega je bilo hoće li njegova odluka eventualno doći u kampanji ili još gore u trenutku kada se prebroje izborni rezultati“, rekao je Kojović novinarima u Sarajevu.

On smatra da Visoki predstavnik ima veoma dobre namjere prema BiH, te da je odluka da se pristupi tehničkom dijelu izmjena i da se političkim pregovorima da nova šansa u ovom trenutku veoma mudra.

Na sastanku nisu bili Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Dragan Čović, ali su umjesto njih došli Alma Čolo iz SDA, Dženan Đonlagić iz DF-a i savjetnica Dragana Čovića.

Nakon što su prošli tjedan mediji otkrili dijelove nacrta izmjena, tome su se usprotivili brojni političari i građani u entitetu FBiH, a ni kompletna međunarodna zajednica nije bila oduševljena dokumentom. Čak su i mnogi članovi Bundestaga reagirali na Schmidtove planove izražavajući snažno neslaganje, kao i dio europarlamentaraca.

No, iza Schmidta su otvoreno stale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija uz poruku da snažnu podržavaju sve njegove odluke.

Probosanske stranke u Federaciji BiH danima su pozivale Schmidta da ne nameće izmjene Izbornog zakona koje zadiru u entitetski ustav jer, tvrde, samo pravi novi problem u BiH i uvodi novu diskriminaciju u društvu. Ispred zgrade Ureda OHR-a u Sarajevu protesvjedovali su građani, ali i političari iz FBiH.

Izmjene Izbornog zakona BiH stupit će na snagu osam dana od dana objave na stranici OHR-a ili dan nakon objave u Službenim novinama Bosne i Hercegovine "što god od toga bude prvo”, piše u odluci.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva