Biden i Europa: radost zbog možda još neugodnijeg partnera | Politika | DW | 09.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Biden i Europa: radost zbog možda još neugodnijeg partnera

Poslije pobjede Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima u većem broju europskih glavnih gradova osjeća se olakšanje. Ali u nekim pitanjima Europljani bi se mogli s Bidenom svađati više nego s Trumpom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se proteklih godina veoma trudio uspostaviti dobre odnose s Donaldom Trumpom, ali mu pobjeda Joea Bidena ide na ruku. „Ima mnogo posla savladati današnje izazove. Dajte da surađujemo" napisao je Macron na engleskom i francuskom na Twitteru, čim su američke televizijske postaje proglasile Bidena pobjednikom.

Za razliku od izbora Donalda Trumpa prije četiri godine, stručnjaci u Parizu i ostalim europskim metropolama znaju na čemu su s Bidenom. Jedva je koji američki predsjednik preuzeo dužnost s tako velikim vanjskopolitičkim iskustvom.

Biden i Europa se dobro znaju

Još kao senator Biden se bavio vanjskom politikom. Početkom devedesetih je sažeo veoma dalekovidnu studiju o ratovima na Balkanu. Kao Obamin potpredsjednik je Biden je sudjelovao i na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti. Joseph Robinette Biden porijeklo vuče iz Irske i Francuske, a on poznaje Europu, i Europljani poznaju njega.

Pariška konferencija o zaštiti klime 2015.

Francuskoj je, ne samo na simboličknoj razini, veoma bitno što je Biden prije svega naglasio povratak SAD Pariškom sporazumu o zaštiti klime.

Već odmah nakon polaganja prisege 20. siječnja se želi prihvatiti njegove središnje vanjskopolitičke teme: ponovno pristupanje Pariškom sporazumu o klimi. Zapravo je Trumpovo napuštanje sporazuma stupilo na snagu točno na dan nakon američkih predsjedničkih izbora 4. studenog. Taj povratak na staro se pozdravlja diljem svijeta, ali zaštita klime za Francusku ima osobito značenje upravo jer je sporazum i potpisan u njihovom glavnom gradu.

Biden je najavio povratak multilateralizmu, a to je posve u interesu europskih partnera. Prvi dani Joe Bidena u Bijeloj kući će za Europljane biti dokaz kako su čitavo vrijeme bili u pravu: nije samo riječ o povratku Sporazumu o klimi, nego i namjerava poništiti istupanje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). I kad je riječ o Iranu je Biden bliži stavovima Europljana i opet teži sporazumu o neširenju atomskog oružja s Teheranom.


Američki nosač USS Abraham Lincoln nedaleko od Perzijskog zaljeva.

Obzirom što se moglo čuti i iz Bijele kuće i iz Teherana, zapravo graniči s čudom kako nije izbio i ozbiljniji oružani sukob s Iranom. Biden tu jasno pokazuje kako se želi vratiti za pregovarački stol.

Biden je prije svega američki predsjednik

Ali u Londonu, Parizu i Berlinu nitko nema iluzija: američki predsjednik Biden će se prije svega baviti američkim temama.Te prioritete je sa svojim suradnicima raspravio još za vrijeme izborne borbe, objašnjava François Heisbourg, bivši čelnik pariške, francusko-njemačke Zaklade za strateška istraživanja. Obzirom na tijesan ishod izbora i preko 70 milijuna Amerikanaca koji su svoj glas dali Trumpu je tek izuzetno važno usredotočiti se na američku domaću politiku. No i tu su važne teme koje su neminovno vezane i za vanjsku politiku, bilo to suzbijanje pandemije, ali i gospodarska politika.

Ipak, Europljani mogu računati kako će odnosi sa SAD pod predsjednikom Bidenom biti znatno opušteniji. No sadržajno će se kod mnogih vanjskopolitičkih tema zapravo nastaviti dosadašnja politika Washingtona. Joe Biden neće promijeniti niti težnju za manje vojnog utjecaja SAD u svjetskim žarištima. Štoviše, još za vrijeme Obame se Biden zalagao za brzo povlačenje američkih snaga iz Iraka.

Baš kao i za Trumpa, tako i za Bidena Europa i prostor Atlantika nije najvažnija regija: to je Pacifik i Azija gdje Washington uspon Kine smatra ozbiljnom prijetnjom za njenu sigurnost i blagostanje. A to se počelo nadzirati još u doba Obame.

Kontejnerska luka Qingdao

Gospodarski, a onda i politički i vojno, za SAD je prioritet njegov zapad i područje Pacifika.

Bit će teže reći "ne"

Analitičari upozoravaju kako bi Biden za Europljane možda mogao biti i neugodniji sugovornik nego njegov prethodnik. Sve dok je Trump otvoreno pokazivao svoje nepoštivanje zapadnih institucija su i vlade Europske unije isto tako otvoreno mogle ignorirati njegove zahtjeve. Ali to odbijanje će im teže pasti ako to želi američki predsjednik koji je inače naklonjen Europi. Može se očekivati kako će i Biden ustrajati da Europljani više odvajaju za svoje vojne proračune i tu će ostati zahtjev da, kao što je obaveza članica NATO-a, to bude 2% BDP-a.

A već se vidjelo kako Europljanima veoma teško pada preuzeti od Amerikanaca njihovu ulogu u pitanjima sigurnosti čak i kad se radi o njihovom neposrednom susjedstvu. Najbolji primjer je istočni Mediteran, kaže Heisbourg: "Od 2013. SAD tamo više nemaju nikakvu vodeću ulogu. Turska, Rusija i druge sile mogu tamo činiti, manje ili više što ih je volja." Europa bi se trebala više posvetiti toj regiji, ali jedva da je spremna za to: "Vidimo koliko je teško popuniti strateški vakuum koji je nastao odlaskom Amerikanaca."

Isto tako je gotovo izvjesno kako će i novi Washington od Europljana tražiti podršku u odmjeravanja snaga s Kinom. Hoće li Europljani, koji su Kineze prije svega promatrali kao tržište i trgovačke partnere, udovoljiti toj želji - to ostaje otvoreno.

Aplikacije američkih koncerna Google, Amazona, Facebooka i Applea

Europljanima su dojadili američki internetski koncerni koji po EU rade praktično što ih je volja - i jedva da plaćaju ikakav porez. A to neće nestati novim stanovnikom Bijele kuće

Gospodarski različiti interesi

Uopće rečeno, zapravo bi lako mogli izbiti i novi gospodarski sukobi između Starog kontinenta i Novog svijeta. Već ovog prosinca će Francuska, kao prva članica EU odrediti poseban porez za velike američke internetske koncerne. Tu je i već otvorena svađa oko državnih potpora proizvođačima zrakoplova i subvencija koje prima američki Boeing. Tu je i Svjetska trgovinska organizacija dopustila Europskoj uniji odrediti carine teške milijarde eura. A sporova oko takvih protekcionističkih mjera ima još i Biden je već najavio kako tu nema namjeru nešto bitno promijeniti. Tako je već objavio plan sve američke državne službe obavezati kupovati robu i usluge samo američkih tvrtki.

No Trump će još preko dva mjeseca ostati u Bijeloj kući. Nije uobičajeno da predsjednik koji odlazi u tom razdoblju donosi bilo kakve dalekosežne odluke, ali kod Trumpa se nikad ne zna što će učiniti. Povrh toga je tu i pandemija tako da bi tu još moglo biti kritično.Ali ipak: mnoge vlade u Europi ne kriju zadovoljstvo što će Bijela kuća promijeniti stanovnika. Jer da je Trump osvojio još jedan mandat, Heisbourg ne isključuje mogućnost da bi se SAD mogle povući i iz NATO-a.