Bez suočavanja s prošlošću nema pomirenja | Politika | DW | 19.05.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bez suočavanja s prošlošću nema pomirenja

Mržnja ne zacjeljuje rane, jedna je od poruka s Međunarodnog foruma koji je u organizaciji Koalicije za REKOM u subotu (18.5.) završen na Jahorini. Glavna tema bio je proces pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije.

Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim grubim kršenjima ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM) prelazi iz ruku nevladinih organizacija koje su ju pokrenule u regiji u ruke onih koji odlučuju, odnosno izaslanika predsjednika država koje su nastale raspadom Jugoslavije.

Logo REKOM

Koalicija za REKOM je pred ostvarenjem svog cilja

Kako je rečeno na devetom Međunarodnom forumu o tranzicijskoj pravdi, koji je pod nazivom "Pomirenje u postjugoslavenskim zemljama" u subotu (18.5.) završen na Jahorini kod Sarajeva, predstavnici predsjednika država regije uskoro bi se trebali sastati i razmotriti Statut REKOM-a (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim grubim kršenjima ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše Jugoslavije), koji su im dostavili predstavnici civilnog društva. Potom bi uslijedio proces usaglašavanja modela buduće komisije za pomirenje, a čitav posao trebao bi na kraju rezultirati potpisivanjem multilateralnog sporazuma i osnivanjem REKOM-a.

Forum na Jahorini je organizirala Koalicija za REKOM, mreža organizacija i pojedinaca čiji je cilj uspostavljanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na prostoru bivše SFRJ. Na forumu su svoje viđenje ideje pomirenja među državama u regiji dali, pored političara i nevladinih organizacija, i predstavnici vjerskih zajednica, umjetnici, kulturolozi i znanstvenici.

Nema mira bez suočavanja s prošlošću

Sarajevski redatelj Dino Mustafić ocijenio je da vladajuće politike u regiji i dalje manipuliraju činjenicama i još uvijek slave ratne zločince, umjesto da se posvete donošenju pravde za žrtve ratova.

Dino Mustafić

Dino Mustafić

Zagrebački profesor Žarko Puhovski ocijenio je da se povijest nedavnih ratova zapravo ne piše na temelju činjenica, već se činjenice falsificiraju u svrhu pisanja "patriotske" povijesti. "Dok god je tako, ratovi će nam se ponavljati", upozorava Puhovski.

A beogradski redatelj Lazar Stojanović kritizirao je i ulogu umjetničke zajednice u proteklim ratovima, uz ocjenu da se njen veći dio svrstavao uz nacionalističke režime.

Publicistkinja iz Slovenije Spomenka Hribar podsjetila je da su i u prošlosti i danas neke žrtve bile glorificirane dok su druge naprosto bile prešućivane. "Dok ne pokopamo i jedne i druge žrtve, odnosno dok ne prestanemo s diskriminacijom žrtava, neće biti mira", kazala je Spomenka Hribar.

Odgovornost vjerskih zajednica za ratove?

Posebno zanimljiva bila je sesija posvećena ulozi vjerskih zajednica u pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije. Tako je katolički svećenik fra Ivan Šarčević rekao da počinitelji i zločinci često žele izbrisati prošlost, a samim tim i vlastitu odgovornost za počinjena zlodjela. "Govori se o tome da bolujemo ovdje od viška povijesti. Ali mi se moramo suočiti s vlastitom prošlošću, radi budućnosti", rekao je fra Šarčević.

Vanja Jovanović, Husein Smajić i fra Ivan Šarčević

Predstavnici vjerskih zajednica Vanja Jovanović, Husein Smajić i fra Ivan Šarčević

Sarajevski muftija Husein Smajić odbacio je optužbe na račun vjerskih zajednica u regiji po kojima su i one djelomično odgovorne za protekle ratove. "Nijednoga truna nismo krivi za ono što se dešavalo. Za to su krive politike na Balkanu", rekao je Smajić i dodao da se u Bosni i Hercegovini nije vodio vjerski rat. On je ipak priznao da je u vjerskim zajednicama bilo pojedinaca koji su se ponašali huškački.

Pravoslavni sarajevski paroh Vanja Jovanović rekao je da je pomirenje proces koji će trajati, jer čovek "nije mašina", a "ni projekt kojem netko može narediti da se s nekim pomiri". "Ništa se nije toliko zloupotrebljavalo kao žrtve na ovim prostorima. To je tragedija naših prostora i s time se mora prekinuti, a osnivanje REKOM-a je pravi put za to", poručio je Jovanović.

Predsjednik Židovske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci rekao je da nikada za zločine ne može biti kriv jedan cijeli narod, već samo pojedinci. "Mislim da mi na ovim prostorima za početak moramo govoriti o povjerenju, kojeg nema, pa tek potom o pomirenju", ocijenio je Finci.

Imam Islamske zajednice na Kosovu Rexhep Lushta kritizirao je vjerske vođe u regiji i ocijenio da oni nisu učinili dovoljno kako bi se smanjili nacionalizam i vjerska netrpeljivost. "Nažalost, bilo je i takvih primjera gdje su vjerski lideri doprinosili raspirivanju animoziteta. A mržnja ne zacjeljuje rane", poručio je Ljušta.

Na Forumu se čulo i to da su narodi na prostoru bivše Jugoslavije bili toliko povezani da je rat ne samo potrgao veze nego i "slomio srca" ljudima. Sve u svemu, zaključeno je da bez suočavanja s prošlošću neće biti ni dugoročne regionalne stabilnosti. Odnosno, zatvorenih i tvrdih srca ne možemo osjetiti empatiju za bol drugih, već samo mržnju, koja će nas nastaviti držati u začaranom krugu novih sukoba.

Preporuka uredništva