Bez odgovora na izazove novog vala iseljavanja | Gospodarstvo | DW | 04.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Bez odgovora na izazove novog vala iseljavanja

Hrvatska od ulaska u EU bilježi dramatičan egzodus stanovništva. Odgovora na ovaj društveni izazov, kako je pokazala jedna tribina u Frankfurtu, nema. A novi iseljenici su prepušteni sami sebi i društvenim mrežama.

„Poslije mene je iz mog kruga poznanika iz Đakova u Njemačku iselilo nekoliko kompletnih obitelji. I svi su se snašli i ne namjeravaju se vratiti. U mojoj ulici u Đakovu svaka treća kuća je prazna“. Priča Dubravke Jurić kojom je otvorena tribina pod nazivom „Nova hrvatska migracija“ simbolična je za ono što se Hrvatskoj i posebice njezinim rubnim dijelovima događa posljednjih godina.

Alarmantni podaci

Statistike govore za sebe: krajem 2012., posljednje godine uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u Njemačkoj je bilo prijavljeno 224.971 državljana RH. Početkom 2017. (što su i najsvježiji pouzdani statistički podaci) u Njemačkoj je već živjelo 332.605 građana s hrvatskom putovnicom. Dakle neto prirast stanovnika Njemačke s hrvatskim državljanstvom u četiri godine iznosi 107.000. Ako se tomu pridoda i činjenica da godišnje Njemačku napusti nekoliko tisuća (konkretno 2016.- 7 tisuća) hrvatskih državljana koji se uglavnom vraćaju u Hrvatsku kako bi tamo proveli umirovljeničke dane, stvarni broj iseljenih iz Hrvatske u Njemačku je još veći. Stoga i ne čudi da su političari na tribini koju je u Frankfurtu organizirala Hrvatsko-njemačka kulturna zajednica u svojim izlaganjima vrlo često posezali za epitetima poput „alarmantno“ i „dramatično“. Josip Juratović, jedan od sudionika tribine i zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu, najdramatičnijom smatra činjenicu da iz Hrvatske odlaze dobro obrazovani i to ne pojedinci nego i čitave obitelji što je jedan od jasnih indikatora da se ne radi o privremenom nego trajnom iseljavanju. „Kod one prve generacije gastarbajtera su jako često dolazili samo očevi, a ostatak obitelji je ostajao kod kuće. Sada je stvar drugačija. I činjenica da je među novim migrantima, prema podacima koje imam, 37 posto visokoobrazovanih, ne može biti dobra za Hrvatsku“, kaže Juratović koji je u socijaldemokratskom zastupničkom klubu u Bundestagu zadužen za integraciju.

Krivnja medija?

Kroatien Josip Juratovic MdB im Interview (Getty Images/AFP/D. Gannon)

Josip Juratović

Službene pozicije Republike Hrvaske u Frankfurtu je zastupao potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić (HDZ), koji je i inače čest gost među Hrvatima u Njemačkoj. „Mislim da možemo govoriti o crvenom stupnju uzbune kada pogledamo koliko se mladih obitelji i visokoobrazovanih iseljava iz Hrvatske. Mislim da je to nacionalno pitanje bez obzira na stranačku pripadnost. I sada je zadaća svih nas da se zapitamo zašto su ti ljudi izgubili povjerenje u svoju državu, iako se ne može reći da su prema njoj izgubili i emocije“, rekao je zamjenik predsjednika HDZ-a. Brkić djelomičnu „zaslugu" što hrvatski državljani masovno napuštaju domovinu daje i medijima. „Mediji bi kao savjest društva trebali promovirati ostanak u Hrvatskoj, a ne da promoviraju da je neuspio onaj koji je ostao u Hrvatskoj, a uspio onaj tko je otišao“, zaključio je Brkić.

Rješenje moguće samo na EU razini

Konkretnih odgovora na pitanje što učiniti da se zaustavi taj egzodus na tribini u Frankfurtu nije bilo. Problem je možda i u tomu što, bez obzira na sve pojave u hrvatskom društvu koje potiču iseljavanje (korupcija, nepotizam, gubljenje nade u pravnu državu), temeljni razlozi koji su nesumnjivo ekonomske naravi Hrvatska, kako smatra Juratović, uopće ne može riješiti sama. „Hrvatska je u specifičnoj situaciji jer je tek ušla u Europsku uniju. U Hrvatskoj nedostaju određeni programi za zaustavljanje iseljavanja. No pokrenuti takve programe u samoj Hrvatskoj nije nimalo lako toliko dugo dok mi nemamo na europskoj razini jasnu strategiju i programe na ekonomskom, socijalnom i ekološkom planu čime bi se dala orijentacija i ovim manjim zemljama“, govori Juratović i dodaje: „Ja sam u dvojakoj poziciji: s jedne strane kao njemački političar mogu biti sretan što nam dolaze stručni radnici koji nam nedostaju. S druge strane to ne može biti rješenje. Za perspektivu i budućnost Europske unije ne može biti rješenje i nije dobro da neki krajevi odumiru zbog odlaska stanovništva“, zaključuje socijaldemokratski zastupnik.

Kako do „nove dijaspore"

Deutschland Podiumsdiskussion Neue kroatische Migration in Frankfurt am Main (DW/N. Kreizer)

Sudionici podijumske rasprave s Dubravkom Jurić ( u sredini)

Daljnji problem je i taj kako doprijeti do te nove dijaspore. Kako kaže Juratović, sadašnje infrastrukture za hrvatske iseljenike u Njemačkoj nisu više dostatne. Jer, osim možda jednim dijelom crkve, klubovi i udruge, koji su nastali iz potreba prvih generacija iseljenika, ne odgovaraju potrebama novih došljaka. Pritom se mnogi klubovi bave, kako kaže Juratović, političkim temama od kojih su mnogi migranti i pobjegli iz Hrvatske. To se moglo vidjeti i na tribini u subotu na kojoj se, osim uvodne govornice, nije mogao čuti glas te nove migracije. Dobar dio rasprave odvijao se daleko od zadane teme i u okvirima klasičnih dnevnopolitičkih „čiji je djed bio partizan, a čiji ustaša“-prepucavanja što je, koliko god se organizatori trudili, neizbježan ton ovakvih i sličnih okupljanja iseljenika. Tako da će, po svemu sudeći, „nova dijaspora“ ostati u društvenim mrežama i tamo se dalje u (ideološki neopterećenim) grupama informirati o novoj budućnosti u Njemačkoj.

Preporuka uredništva