Berlin nastavlja pomagati i podržavati zapadni Balkan | Politika | DW | 28.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka i zapadni Balkan

Berlin nastavlja pomagati i podržavati zapadni Balkan

Susanne Schütz, povjerenica za jugoistočnu Europu u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, govori za DW o europskim perspektivama ovog dijela Europe, dijalogu Kosova i Srbije, kao i napretku u BiH.

DW: Na kraju smo godine. Njemačko predsjedavanje Vijećem EU-a se privodi kraju. Što se tiče zapadnog Balkana vlada razočarenje jer u određenim točkama nije postignut napredak: pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, liberalizacija viznog režima s Kosovom, Srbija i Kosovo. Koja je Vaša bilanca?

Schütz: Približavanje zapadnog Balkana EU kao strateški važna odluka za regiju, ali i za nas, protekle godine je za Njemačku bilo visoko na dnevnom redu. Osvrćući se na 2020. godinu, zadovoljni smo što je postignut važan napredak na zapadnom Balkanu. Čak i ako su se ljudi u regiji mogli nadati većem uspjehu, čaša se mora smatrati napola punom. Dakle, u ožujku je uslijedila vrlo važna odluka država članica EU-a u korist otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom - važna politička odluka koja je uspjela tek nakon nekoliko pokušaja.

U slučaju Albanije, potrebno je ispuniti još nekoliko uvjeta. Nadamo se da će oni biti ispunjeni početkom sljedeće godine. Što se tiče Sjeverne Makedonije, naravno da smo vrlo razočarani što usprkos zaista intenzivnom radu s obje države - Bugarskom i Sjevernom Makedonijom - ovdje nismo uspjeli pronaći kompromis. Istodobno, ne smijemo zaboraviti da je Sjevernoj Makedoniji uspjelo pridruživanje NATO-u. To je zaista bio vrlo važan korak omogućen Prespanskim sporazumom. Također smo postigli napredak u dijalogu između Kosova i Srbije. Imenovanjem Miroslava Lajčaka za Specijalnog predstavnika EU-a za dijalog, on je zaista nastavljen nakon duge pauze.

DW: Spomenuli ste obnovljeni dijalog između Srbije i Kosova: Kako ocjenjujete trenutni proces?

Unutarnjopolitička situacija na Kosovu naravno je zakomplicirala dijalog. Narednih nekoliko mjeseci, predstojeći izbori i naknadno formiranje vlade sigurno neće olakšati razgovore. Ipak, od ljeta je bilo nekoliko sastanaka na političkoj razini, a prije svega na nivou stručnjaka, u koje su, kako čujemo, obje strane bile konstruktivno uključene. Po ovom pitanju naravno postoje mnoge razlike koje treba prevladati. Ključno je da na kraju dijaloga postoji sveobuhvatan sporazum koji regulira mnoga otvorena pitanja na održivoj osnovi - i koji je politički održiv u obje države. Ovo omogućava Srbiji i Kosovu perspektivu pridruživanja EU-u i doprinese regionalnoj stabilnosti.
DW: Kosovo sa svojim unutarnjim političkim problemima je već spomenuto. Ali, ni u Srbiji se nema utisak da postoji spremnost da se promijeni prethodni stav prema Kosovu ...

Interes Srbije trebalo bi biti unapređenje ovog dijaloga u okviru vlastitih pregovora o pristupanju EU-u. Znamo da to nije lako, ali vjerujem da i Srbija prepoznaje da je neovisnost Kosova nešto što se više ne može poništiti.Također ne bismo trebali zaboraviti da će u SAD od 20. januara postojati jedna druga administracija što će sigurno dati pregovorima novi zamah.

DW: Mislite li da je ideja o "dogovoru" između Srbije i Kosova s ​​razmjenom teritorija konačno sklonjena s dnevnog reda i da je dijalog prema europskim standardima sada ponovo dobio prednost?
EU, čiju su vodeću ulogu u ovom dijalogu prepoznale SAD, više puta je naglasila potrebu pregovora o sporazumu koji doprinosi stabilnosti i ne podriva stabilnost. Stoga vidim ideju o zamjeni područja sklonjenu s dnevnog reda.
DW: U posljednjih nekoliko tjedana pozitivni signali dolaze iz Crne Gore: stječe se dojam da novi premijer koristi prave ključne riječi u odnosu na Europu i NATO. Kakva su vaša očekivanja od Krivokapićeve vlade?
Treba pozdraviti što se novi premijer obvezao na integraciju u EU i članstvo u NATO-u, a nije doveo u pitanje ni priznanje Kosova. Sada očekujemo da Crna Gora, koja je do sada vodila pregovore s EU-om, nastavi svoj proces reformi. Ovdje je važno mjeriti novu vladu s konkretnim rezultatima.

Bulgarien Nordmazedonien Boyko Borissov Zoran Zaev

Samit u Sofiji - prividno prijateljstvo Bugarske i Sjeverne Makedonije

DW: I na kraju, ali ne manje važno, pogled na Bosnu i Hercegovinu. 25 godina nakon Daytona, mnogi su izvukli zaključak: apsolutno je potrebna nova struktura, novi konstitutivni proces. S ovom zemljom ovako više ne ide. Kako podržavate zemlju da postane sposobna za djelovanje?

25 godina nakon Daytona u osnovi donosimo pozitivan zaključak, jer smo također postigli 25 godina stabilnosti. Istodobno, vidimo da je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko zaostala u svom procesu približavanja EU-u. Ipak, postignut je i važan napredak u približavanju EU-u. Uz podršku EU-a, sada je zadatak provesti plan od 14 točaka. Visoki predstavnik također čini sve kako bi osigura da zemlja ide naprijed. Želimo biti više uključeni kako bismo stvorili novu dinamiku.

DW: Zapadni Balkan se na mnogim poljima, kako gospodarski, tako i politički, orijentira prema Berlinu i zato su bila velika očekivanje od njemačkog predsjedavanja Vijećem EU-a. Što ubuduće želite poduzeti s ovom energijom i ovim povjerenjem?

U godini koja se bližila kraju je bilo važno da zapadni Balkan imamo na vrhu agende EU-a i da naše politike pokažu da je za nas integracija zapadnog Balkana u EU strateški cilj. I u sljedećoj godini ćemo aktivno nastaviti voditi takvu politiku, čak i ako više ne budemo predsjednici Vijeća EU-a. Za narednu godinu Njemačka je preuzela predsjedavanje Berlinskog procesa, koji je 2014. godine uspostavljen sa zapadnim Balkanom i to na njemačku inicijativu i nekim partnerima iz EU-a. Mi ćemo se nadovezati na važne odluke posljednjeg samita Berlinskog procesa u Sofiji koji je uspješno uspostavio zajedničko regionalno tržište što je podržalo svih šest zemalja zapadnog Balkana i odlučio postaviti sebi „Zelenu agendu“.

DW: Ljudima u regiji sve to predugo traje, posebno mladi okreću leđa domovini. Kako zadržati i podržati mlade. Što se mora dogoditi?

To je vrlo važno pitanje koje smo s predstavnicima vlada i civilnog društva pokrenuli krajem listopada na konferenciji o mladima, migracijama i demografiji. Kao važan razlog za migraciju se navode nedostatak vladavine zakona i korupcija. U okviru našeg predsjedavanja Berlinskim procesom ćemo se nadovezati i nastaviti dijalog s civilnim društvom i mladima. Naravno, također ćemo u više navrata pozivati ​​vlade u regiji da se pridržavaju vladavine zakona i još aktivnije bore protiv korupcije. Postoje i drugi elementi, na primjer pitanja o obrazovnom sustavu i borbi protiv nezaposlenosti. Važno je stvoriti uvjete u samim zemljama da građanima tamo damo perspektivu, za njih i njihove obitelji.